Gordan Maras jedan je od SDP-ovaca koji je potpisao inicijativu za referendum protiv odlaska u starosnu mirovinu sa 67 godina iako je 2014. u Vladi Zorana Milanovića bio ministar obrta i poduzetništva.
I ministar MarkoPavić je kao gost na RTL-u natuknuo da bi se predsjednik stranke Davor Bernardić mogao s vremenom odreći svega što je Milanovićeva vlada činila, aludirajući na njegovu ispriku zbog činjenice da je podržao odlazak u mirovinu sa 67 krajem 2013. godine. Maras je po tim pitanjima jasan, nije se dao zbuniti Pavićevom provokacijom.
"On je tad slabo pratio domaću politiku jer je bio asistent gospodina Plenkovića u Bruxellesu. I Milanovićeva vlada radila je bolja od ove, pa nema potrebe za odricanjima. Ne znam štoje sporno da se kroz referendum odlučuje o ovom pitanju. Zakonom se treba omogućiti onima koji mogu neka rade, ali ne treba ljude tjerati da moraju raditi. Ustavom se jasno propisuje koje stvari nisu podložne referendumu, ali ova nije među njima", kazao je Gordan Maras.
Samo, problematična je u cijeloj priči - matematika! Ni HDZ, a ni SDP prije njega, nije pokrenuo reformu iz obijesti već potrebe, prvenstveno zato što je jasno da Hrvatska ima sve manje zaposlenih i sve više umirovljenika, koji bi voljeli da im se omogući veće mirovine.
"Ne razumijem zašto je HDZ dodatno ubrzao proces. Oni su to uveli jer se to očekivalo od strane Europske komisije i Središnje banke. Slušaju što im se kaže i zato su ubrzali proces pa uz ostale odluke koje su donijeli jednostavno isprovocirali revolt. Primjerice, za vrijeme moje vlade beneficirani radni staž nije imalo kabinsko osoblje, a piloti su imali i kad sam to čuo, odmah sam predložio da se to ispravi. Dosta stvari se s odmakom prepozna kao krivo, to je normalno", pojasnio je Maras pa se osvrnuo i na upozorenja ministra Pavića o 17 milijardi kuna potrebnih svake godine za isplatu mirovina i zaduživanje od čak 45 milijardi kuna u narednih dvadeset godina, kao i prijedloge iz Bruxellesa:
"Vidjeli su oni mnogo toga i u Grčkoj ili Portugalu pa te zemlje nisu riješile svoje probleme. Ne možemo biti na daljinski iz Bruxellesa."
Naravno, treba ponoviti i ono što ministar Pavić konstantno ponavlja, a to je da većina onih koji ne rade teškefizičke poslove zapravo želi što duže odstati u radnom odnosu i nikome se ne ide u mirovinu koja je upola manja od plaće. Također, u Vladi ističu i da svi koji imaju 41 godinu staža mogu u mirovinu kao i dosad ili ranije, dakle tko je počeo raditi sa 20 godina u mirovinu može sa 62 i to se ne čini kao problem. Ili?
"Nisu svi počeli s 20 godina. Pogledajte učitelje ili učiteljice, mislite da je lako raditi s djecom u osnovnoj školi u dobi od 63 ili više? Što s onima koji su završili studij s 28 i postao učitelj, hoće li raditi do 67. godine", istaknuo je Maras pa napomenuo:
"U procesu smo mirovinskereforme i vjerujemo da će se podići izdvajanja za drugi stup. Radili dvije godine duže ili kraće, neće biti razlike, zato se treba baviti kako ljudima omogućiti imati veće mirovine."
To djeluje kao da se propagira više rada uz manje mirovine.
"Ne, ne, više izdvajanja za mirovine i manje opterećenja što se tiče same države. Dakle, treba pametnije raspolagati unutar države. Kako je premijer mogao povećati za deset posto dužnosničke mirovine, kako mu to nije bio problem? To su izdvajanja od stotina milijuna kuna iz proračuna. Idemo pametno napraviti što možemo pa da ljudi koji ne mogu raditi do 67. godine to ni ne moraju, ali da u konačnici imaju dostojanstvene mirovine", istaknuo je na kraju Maras.
