Prof. dr. sc. Ivan Đikić, s Goethe Sveučilišta u Frankfurtu, govorio je za Slobodnu Dalmaciju kakva nas jesen čeka u kontekstu novog vala koronavirusa i koliko je realno u bliskoj budućnosti očekivati lijek protiv covida-19. Istaknuo je da je glavni problem Hrvatske danas mali postotak cijepljenih, samo 50 posto u usporedbi s prosjekom EU-a od 70 posto odraslih, te dosta snažna javna antiznanstvena kampanja protiv činjenica o samoj bolesti.
"To predstavlja realnu opasnost za četvrti val koji je već tu, a koji će biti karakteriziran sve bržim širenjem novih varijanti virusa, posebno u necijepljenoj populaciji, te većim virusnim opterećenjem, težim simptomima i nažalost puno većim brojem umrlih kod necijepljene populacije.
Matematika je vrlo jednostavna - cijepljenje štiti više od 95 posto od teških simptoma i smrtnosti, te ima minimalne štetne posljedice u usporedbi sa samom bolesti", kaže Đikić, iako već stižu podaci da je djelotvornost Pfizerova i Modernina cjepiva protiv infekcije pala na oko 60 posto zbog delta inačice virusa.
Komentirajući veliki broj hospitaliziranih koji nisu cijepljeni, Đikić je rekao da se čudi da ljudi žele preuzeti toliki rizik na sebe i članove svoje obitelji. "Čini mi se da je to odraz nepovjerenja ljudi u cijeli društveni i zdravstveni sustav u Hrvatskoj", dodao je.
Ukidanje svih mjera?
Na pitanje koliko je pametno što Vlada sada navodno razmišlja o ukidanju epidemioloških mjera i već ih ublažava, Đikić kaže da bi bilo neodgovorno ukloniti sve mjere.
"U takvim javnim razmišljanjima vidi se više političko i medijsko testiranje javnosti nego realne najave. Mislim da nitko odgovoran na temelju ovakvog broja cijepljenih ne može ukloniti sve mjere jer bi to dovelo do većeg broja umrlih koje pravilnim ponašanjem možemo i moramo spriječiti", smatra Đikić.
Istaknuo je da je važno biti fleksibilan i mijenjati mjere ovisno o epidemiološkoj situaciji i procijepljenosti. "One zemlje koje imaju nisku stopu procijepljnosti, a veliko širenje virulentnih varijanti, uvodit će i sve strože mjere", rekao je.
Neizvjesna budućnost
Dodao je da nije siguran da će ijedna zemlja uvoditi stroge mjere kao prošle godine, osim ako se ne pojavi nova i puno opasnija varijanta virusa.
"Danas i prije godinu dana ogromna je razlika jer smo naučili već jako puno o virusu i imamo adekvatno cjepivo, djelotvorne mjere u slučajevima hitnih stanja, te je sve više najava i o novim lijekovima, što ohrabruje.
Pri tome je važno ljudima predstaviti točne podatke bez strašenja i preuveličavanja opasnosti, kao i bez umanjivanja i lažnih najava da je pandemija već završena jer nažalost pandemija još nije gotova i čeka nas još neizvjesnosti u budućnosti", upozorio je Đikić.
Treća doza?
Upitan ima li smisla cijepljenjem trećom dozom, Đikić je rekao da je treća doza preporučena za rizične grupe i stariju populaciju.
"Prikupljeni podaci iz Izraela ukazuju da treća doza nudi dodatnu zaštitu od 86 posto protiv delta varijante za osobe starije od 60 godina. No u isto vrijeme treba gledati i na globalnu situaciju u svijetu, gdje je u ponekim zemljama samo nekoliko posto ljudi cijepljeno i važno je usmjeriti veliku količinu cjepiva u te zemlje", kaže.
Neophodnost lijekova
Govoreći o potencijalnim lijekovima protiv covida-19, kaže da je jasno da će ovaj koronavirus, kao i nove vrste koronavirusa CoV3 ili CoV4 biti velika opasnost u budućnosti, tako da će uz cjepiva neophodni biti i specifični lijekovi.
"Za COVID već sada postoji nekoliko lijekova koji većinom djeluju preko imunološkog sustava (deksametazon) ili davanje sintetskih protutijela, no još uvijek ne djeluju protiv samog virusa", rekao je i dodao da se dosta ulaže u stvaranje i testiranje novih lijekova koji će ciljano djelovati na virusne enzime.
Istaknuo je da je sretan da su bazična otkrića iz njegovog laboratorija i drugih akademskih centara brzo prenesena u farmaceutsku industriju, koja je u rekordno kratkom vremenu uspjela stvoriti nove lijekove koji su već sada u kliničkim pokusima.
"Među njima je testiranje kompanije Pfizer novog lijeka protiv glavne proteaze CoV2 virusa. Rezultati prve faze su jako pozitivni i očekuje se da bi rezultati druge i treće faze mogli biti gotovi do početka sljedeće godine", zaključio je Đikić za Slobodnu Dalmaciju.
