Temperature koje mogu predstavljati rizik za stanovništvo nisu jednake u svim područjima, već se razlikuju ovisno o klimatskim prilikama u kojima ljudi žive. Slijedom toga, visoke temperature koje mogu uzrokovati probleme kod ljudi koji žive, primjerice u sjevernoj Europi, ne predstavljaju rizik kod stanovništva na Mediteranu, gdje su takve temperature gotovo uobičajene.
Hrvatska, premda razmjerno mala, klimatski je vrlo raznolika: klimatske prilike u gorskim dijelovima Hrvatske razlikuju se od onih u nizinskim dijelovima, a čak i na Jadranu postoje razlike između klimatskih prilika na sjevernom i južnom Jadranu. Možemo reći da klimatske prilike nisu jednake čak ni u nizinskim dijelovima Hrvatske. Naime, ljetne temperature više su u istočnoj nego u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Istraživanje povezanosti između temperature zraka i smrtnosti, omogućilo je određivanje kritične temperature zraka za različite dijelove Hrvatske iznad koje se pojavljuje povećana opasnost od smrti, koja je potencirana u slučajevima kada ekstremne temperature traju dulje vrijeme.
Četiri razine opasnosti
Radi zaštite građana, uveden je sustav upozoravanja na opasnost od vrućine, koje se provodi u razdoblju od 15. svibnja do 15. rujna. Na temelju prognoze temperature zraka za sljedeća četiri dana, DHMZ objavljuje upozorenja na opasnost od vrućine na sljedeće četiri razine: nema opasnosti, umjerena opasnost, velika opasnost i vrlo velika opasnost.
Kako pravovremene preventivne mjere mogu znatno smanjiti broj nastradalih ljudi od vrućina, na stranicama DHMZ-a dnevno se može pratiti "Upozorenje na toplinske valove" kao i preporuke o tome kako se zaštititi te smanjiti ili spriječiti opasnost od nepovoljnog utjecaja visoke temperature zraka.