Iako se činilo da je akcija gašenja požara na Velikom Kornatu 30. kolovoza 2007. godine trebala biti rutinska zadaća za vatrogasce iz Javne vatrogasne postrojbe Šibenik, njihov odlazak na požarište pretvorio se u tragediju čije okolnosti do danas nisu posve rasvijetljene.
Galerija
'Pokosila' ih vatra
Od trinaest vatrogasaca koji su toga dana helikopterom poslani da ugase požar na Velikom Kornatu jedini je preživio tada 23-godišnji Frane Lučić iz Tisnog na Murteru. Na mjestu događaja smrtno su stradala šestorica vatrogasaca - Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić, Gabrijel Skočić i Hrvoje Strikoman.
Preostala sedmorica zadobila su teške opekline po tijelu. Njih petorica prebačena su u Zagreb - Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija i Marinko Knežević - no ondje su ubrzo preminuli. U Kliničkoj bolnici Split preminuo je Ante Juričev-Mikulin, a iz iste je bolnice nakon dugog oporavka pušten jedini preživjeli Lučić. On je u prvom obraćanju novinarima po izlasku iz bolnice rekao kako se na mjestu nesreće najprije začuo snažni huk, a zatim je njega i njegove kolege pokosila vatra.
Poslani bez odgovarajuće opreme
Upravo je uzrok požara do danas ostao kontroverzom. Govorilo se, naime, da su vatrogasci poslani na Veliki Kornat kako bi gasili nisko raslinje, pa je nejasno kako je toliko vatrogasaca moglo stradati u jednom takvom 'rutinskom' gašenju. Najmlađa žrtva, 17-godišnji Marko Stančić, po dolasku na Kornate poslao je svome ocu SMS-poruku koja je glasila: "Tata, na Kornatima smo, čekamo da nam dostave vodu" što je potaknulo nagađanja da su vatrogasci ondje ostavljeni bez odgovarajuće opreme.
Osim toga, njihovo je spašavanje trajalo satima, a iskusni hrvatski planinar i pripadnik Hrvatske gorske službe spašavanja Stipe Božić koji je sudjelovao u izvlačenju stradalih vatrogasaca kaže kako je po njih poslan helikopter s neispravnim vitlom za izvlačenje.
TUŽNA OBLJETNICA KORNATSKE TRAGEDIJE: ‘Zašto se istina taji i zataškava devet godina?!’
Eruptivni požar ili nešto drugo?
Prema prvom službenom nalazu istrage, vatrogasci su stradali uslijed naglog jačanja požara odnosno tzv. eruptivnog požara. Godinu dana kasnije, nalaz stručne skupine koja je osam mjeseci radila istragu ovog slučaja objavila je da je uzrok tragedije bila prirodna pojava, fenomen poznat kao izgaranje nehomogene plinske smjese.
Stručna skupina objasnila je da su se plinovi nastali izgaranjem vegetacije akumulirali u prostoru klanca iznad uvale Šipnate, a dolaskom požara nošenog jakim vjetrom, ti su plinovi naglo izgorjeli, i to na temperaturama višima od 1200 stupnjeva Celzijevih uz brzinu kretanja veću od 40 metara u sekundi. Taj fenomen inače je vrlo rijetka pojava.
Roditelji i rodbina poginulih vatrogasaca, od kojih neki do danas vode privatne istrage, ne vjeruju u takav rezultat istrage.
ŠOK NA SUDU: Frane Lučić izgubio spor protiv države i grada Šibenika
Optužen pa oslobođen zapovjednik
Odmah nakon nesreće glavni vatrogasni zapovjednik RH Mladen Jurin podnio je ostavku, a zapovjednik Javne vatrogasne postaje Šibenik Dražen Slavica je 7. rujna 2007. priveden istražnom sucu i zadržan u pritvoru. Njega je tužiteljstvo teretilo za kazneno djelo protiv opće sigurnosti, jer je na Kornate poslao dvojicu maloljetnika, civilnoga ročnika te vatrogasce koji nisu završili obuku helikopterskog desantiranja. U optužnici protiv njega, napisanoj na više od 60 stranica i uz sudski spis s oko 6000 stranica, Slavici se na teret stavljalo i kašnjenje s akcijom spašavanja unesrećenih.
Slavica je u rujnu 2013. na zadarskom Županijskom sudu nepravomoćno oslobođen optužbi, a u travnju ove godine Vrhovni je sud srušio tu presudu i cijeli postupak vratio na početak zbog formalnog propusta, jer je u sudskom vijeću bilo troje umjesto petero sudaca.
Dražen Slavica
Tri teorije o uzroku požara
Roditelji i rodbina poginulih vatrogasaca tvrdili su da je Slavica nesporno odgovoran za tragediju, ali da nije on 'zapalio' njihovu djecu. S vremenom su se proširile tri teorije o mogućem uzroku požara i tragedije na Kornatima. Osim prve i ujedno službene verzije da se radilo o tzv. eruptivnom požaru, druga teorija kaže da je nesreću odnosno snažan požar prouzročilo curenje goriva iz spasilačkog helikoptera.
Treća i najkontroverznija teorija glasi da su vatrogasci stradali od eksplozije jedne ili više bombi koje su zrakoplovi NATO-a odbacili na Jadranu nakon zračne kampanje "Saveznička sila" tijekom koje su bombardirali Srbiju 1999. godine kako bi zaustavili krizu na Kosovu. NATO-ovi bombaderi tada su polijetali iz zračne baze Aviano na sjeveru Italije i s nosača zrakoplova, koristeći hrvatski zračni prostor, neiskorištene bombe ispuštali u Jadransko more.
Na Velikom Kornatu, u znak sjećanja na tragično poginule vatrogasce, postavljeno je dvanaest kamenih križeva.
