Čelnici zemalja Europske unije s virtualnog samita pozvali su da
se 10 milijuna doza Pfizerova cjepiva među članicama raspodijeli
- u duhu solidarnosti.
No, kako bi se ta raspodjela treba riješiti nisu dogovorili, nego
su to prepustili veleposlanicima pri Europskoj uniji. Razlog je
navodno žestoko inzistiranje austrijskog kancelara Kurza da
njegova zemlja, kao i Hrvatska, dobije dodatne doze. No to je
odbijeno.
Andrej Plenković tvrdi da na sastanku nije bilo
povišenih tonova, a biranim riječima govori o vlastitoj ulozi.
Deset milijuna doza Pfizerova cjepiva, predviđenih za isporuku u
drugoj polovici godine, isporučit će se u drugom tromjesečju - u
duhu solidarnosti. Što to točno znači, na ovakvom virtualnom
samitu, kako kaže premijer, nije moglo biti definirano.
Andrej Plenković, predsjednik Vlade:
"Da smo bili fizički u Briselu, možda. Tu bi se to dalo malo
dulje, pa bi malo stali, napravili pauzu, jedini drugima
rastumačili, jer je ključ toga da onaj tko nema problem ni ne
razumije u čemu je problem".
Problem je, kažu informacije iz Brisela, bio u zahtjevu
austrijskog kancelara za dodatnim dozama cjepiva, čak i prijetnje
vetom na bilo kakvu isporuku doza koja ne bi uključivala
Austriju. S argumentom da Austrija nije u tako lošem stanju,
Kurza su odbili.
"U jednom su trenutku ljudi tvrdili da Austrija stoji sama. Mogu
vam samo reći da je jedna trećina svih država članica podržala
ovaj stav vrlo oštro - neki čak žešće od mene, kad se sjetim
hrvatskog premijera i drugih", rekao je Sebastian
Kurz, austrijski kancelar.
Kurzovu opisu njegova nastupa premijer je imao što za
dodati.
"Ja sam bio, kao i uvijek, kad imamo temu koja nam je bitna,
jasan, argumentiran, razgovjetan, uvjerljiv, i svi koji možda
nisu shvaćali o čemu se radi su nakon te moje intervencije brzo
shvatili o čemu se radi. Ja nastupam onako kako treba", rekao je
premijer.
No, ostaje činjenica da dogovora nije bilo nego je pitanje
raspodjele tih 10 milijuna doza prepušteno veleposlanicima pri
Europskoj uniji. Od najava mogućih tužbi protiv AstraZenece koja
će u prvoj polovici godine isporučiti tek trećinu obećanih doza,
preko moguće zabrane izvoza cjepiva iz Unije, došlo se tek do
mlako sročena zahtjeva.
"Mislim da je tvrtki jasno da, prije svega, kompanija prvo mora
nadoknaditi zaostatak, poštovati ugovor koji ima s europskim
državama članicama, prije nego što se ponovno može baviti izvozom
cjepiva", rekla je Ursula Von Der
Leyen,predsjednica Europske komisije .
Ipak, odlučeno je da će se pojačati nadzor nad izvozom
cjepiva.
"Kao prvo, ovo je kraj naivnosti. Podržavam mehanizme nadzora
izvoza koje je uspostavila Europska komisija. Podržavam ideju
blokiranja izvoza, sve dok neke farmaceutske tvrtke ne ispune
svoje obaveze prema Europljanima", rekao je predsjednik Francuske
Emmanuel Macron.
Glavni cilj ostaje ubrzanje proizvodnje, distribucije i kampanje
cjepiva. Hrvatska bi tako, do kraja lipnja s kompenzacijom
Pfizerova cjepiva trebala postići procijepljenost do 50 posto,
čime bi došla na razinu prosjeka Unije.
