Na današnji dan prije 77 godina, 22. travnja 1945., šestotinjak logoraša krenulo je u proboj iz ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac. Tomu je prethodila naredba zapovjednika Ustaške obrane Vjekoslava Maksa Luburića da se svi preostali zatočenici logora likvidiraju te minira sam logor nakon što je bio izložen bombardiranju savezničke avijacije. Većina logoraša koji su krenuli u proboj je ubijena, a prema svjedočenjima - preživjelo ih je tek stotinjak.
Tim povodom, kao i ranijih godina, danas će na prostoru spemen-područja Jasenovac biti održana komemoracija na kojoj će, uz predstavnike državnog vrha, sudjelovati predstavnici naroda žrtava tog logora i antifašista, ali bez predstavnika Židova.
Opet nema zajedničke komemoracije
Počast stradalima već u 9 sati odao je predsjednik Republike Zoran Milanović. U 10,30 sati vijence kod Kamenog cvijeta položit će predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković u ime izaslanstava Sabora i Vlade. Počast će odati i predstavnici Saveza antifašističkih boraca i antifašista, Srpskog narodnog vijeća, romske nacionalne manjine i SDP-a. Ni ove godine nema zajedničkog odavanja počasti, jer su iz Koordinacije židovskih općina najavili da će u Jasenovac otići odati počast sljedećeg tjedna. Time iskazuju nezadovoljstvo što vlast još nije zabranila ustaško znakovlje.
O ovom događaju povjesničar i kolumnist Net.hr-a Hrvoje Klasić govorio je u jednom od nastavaka svoga serijala XX. stoljeće na našem portalu. Klasić je naglasio da je Jasenovac po svojoj površini, broju zatočenika i smrtno stradalima bio najveći logor na području NDH.
Utvrđena imena 83.145 ubijenih osoba
Govoreći o kontekstu osnivanja logora u Jasenovcu, Klasić je kazao da su ustaške vlasti u ljeto 1941. bile primorane zatvoriti logorski sustav u Gospiću nakon što je to područje dospjelo pod upravu Italije. Za novu lokaciju logorskog sustava izabrana je okolica mjesta Jasenovac, nedaleko od ušća rijeke Une u Savu, a prvi logoraši tamo su počeli pristizati krajem kolovoza 1941. godine. Logor se sastojao od pet cjelina: Logora Krapje, Logora Bročice, Logora III Ciglana, Radne grupe Kožara i Logora Stara Gradiška. Po namjeni je bio kombinacija radnog logora i logora smrti gdje su obavljane masovne likvidacije.
Većina logoraša bili su Srbi, Romi i Židovi. Javna ustanova Spomen područje Jasenovac od 2005. godine izrađuje poimenični popis svih žrtava logora, a na tiom popisu trenutno su imena 83.145 osoba. Najviše je Srba (47.627), zatim Roma (16.173), Židova (13.116) i Hrvata (4255). Među ubijenima je 23.474 žena i 20.101 dijete.
Jasenovac objašnjen u sedam minuta pogledajte u videu serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić.
