U organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV), Saveza antifašističkih boraca i antifašista te općine Gračac u Srbu se u subotu obilježava Dan ustanka naroda Hrvatske.
"Nakon tjedana izloženosti ustaškoj represiji, stanovništvo ličkog kraja 27. srpnja 1941. odlučilo je podignuti ustanak. Ustanak je buknuo koordinirano, s obje strane gornjeg toka Une, na teritoriju jugoistočne Like i jugozapadne Bosne", navodi SNV i dodaje kako se do raspada Jugoslavije, taj datum obilјežavao kao dan početak antifašističkog ustanka u Hrvatskoj.
"Iako više nije državni praznik, danas se on obilježava u slavu antifašističke borbe kao reakcije na sustavnu represiju za vrijeme NDH", priopćio je SNV.
U bivšoj jugoslavenskoj državi, 27. srpnja službeno se slavio kao Dan ustanka naroda Hrvatske, nakon osamostaljenja Hrvatske taj je praznik ukinut, državni blagdan je Dan antifašističke borbe, koji se slavi 22. lipnja u spomen na osnutak Prvoga sisačkog partizanskog odreda i početka organizirane antifašističke borbe u Hrvatskoj.
Govoreći na skupu u Srbu, saborski zastupnik Milorad Pupovac osvrnuo se i na današnje stanje u društvu u usporedbi s vremenima antifašističke borbe. "Bilo je za sve mjesta i za socijaliste i za liberale i za konzervativce. Danas svjedočimo da se to mjesto sužava, da treba biti mjesta samo za one jedne, samo za desne. I što dalje, to sve desnije", poručio je Pupovac, a prenio N1.
Kontra-skup
Kao i prijašnjih godina, kontra-skup samo nekoliko desetaka metara dalje održala je izvanparlamentarna Autohtona Hrvatska stranka prava (A-HSP).
"Oni su prvo bili četnici, pa partizani, a sada ustanici. Protiv koga su ustali, protiv djece iz Boričevca koja su pobijena samo zato što su bili Hrvati..." poručio je predsjednik stranke Dražen Keleminec.
"To su povici mizerne skupine izgubljene u vremenu i prostoru. Ovo je jedan od najčasnijih događaja u našoj povijesti. Za mene je neshvatljivo zašto protestiraju", prokomentirao je, pak, u Srbu bivši predsjednik Stjepan Mesić.
Okupljenima su se obratili i zamjenica općinske načelnice Gračaca Rajka Rađenović, pripadnik VI. Ličke brigade Jovo Korica te povjesničar Hrvoje Klasić.
"Moramo govoriti tko su bili Ante Pavelić i Luburić, ali i Polovina i Orešković o kojima moramo govoriti s ponosom. Živimo u društvu u kojem se spomenici dižu ustaškim vojnicima i stadionima ustaški pozdravi. Nije normalno da ovdje ima ovoliko policije. A vlast neka obnovi Liku, Kordun i Baniji i tako će vlast pokazati poštenje prema budućnosti, ako ne prema prošlosti", rekao je Klasić, a prenio Večernji list.
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik Milorad Pupovac pozvao je u subotu u Srbu nekoliko stotina okupljnih na obilježavanju Dana ustanka da minutom šutnje odaju počast 1941. godine ubijenim Srbima u Nebljusima, Suvaju, Donjem Lapcu, kao i mučki ubijenim Hrvatima iz obližnjih sela Boričevca i Brotnje.
Osvrnuvši se na riječi dogradonačelnice Gračaca Rajke Rađenović koja je rekla da se trebamo sjećati svih nevinih žrtava iz Drugog svjetskog rada, na današnjem obilježavanju 77. godišnjice ustanka u Srbu, predsjednik SNV-a je pozvao nazoćne da minutom šutnje odaju počast i mučki ubijenim Hrvatima iz obližnjih sela Boričevca i Brotnje.
Milorad Pupovac je rekao da je antifašizam vrijednost koje je nastala u historijskom trenutku kada su populističke, nacionalističke, nacističke i fašističke snage počele zatirati pluralizam, jednakost, počele progoniti ljude zbog njihovih uvjerenja, vjerske i etničke pripadnosti te da želi da antifašizam bude konstitutivan element Republike Hrvatske. Kao i svake godine, dodao je , na obilježavanje Dana ustanka u Srb su bili pozvani svi najviši predstavnici vlasti u Hrvatskoj, "ali oni uporno ignoriraju te pozive", i, kako je ocijenio, " valjda misle da je dovoljno da se jednom godišnje netko od njih pojavi u Brezovici".
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin ustvrdio je da danas prevagu na istinom imaju laži i falsikati kad su u pitanju povijesne činjenice. Kao primjer dodvoravanja povijesnom revizionizmu i „kao izraz krajnjeg cinizma“ ocijenio je izjavu predsjednice Grabar Kitarović koja je prije nekoliko dana u Jasenovcu rekla da Hrvatska nastavlja brigu o kolektivnom sjećanju na zločine koji su se tamo dogodili.
To nije istina, jer da jest, zar bi predsjednica gotovo u tajnosti sama odlazila u Jasenovac, izbjegavajući kolektivno komemoriranje proboja logoraša. Kamo vodi omalovažavanje Narodnooslobodilačke borbe, rekao je Habulin.
Kazao je i da se u Hrvatskoj Dan antifašističke borbe slavi 22. lipnja kad je u Brezovici kod Siska osnovan prvi naoružani partizanski odred, ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi," a obljetnica organizirane pobune i ustanka u Srbu je Dan ustanka, Taj se proces okončao se u svibnju 1945. godine porazom onih koji su osramotili hrvatsko ime i narod" rekao je Habulin.
Govoreći u ime antifašista Siska, povjesničar Hrvoje Klasić pitao je " je li normalno društvo u kojem se ulice imenuju po ustaškim političarima, u kojem se dižu spomenici ustaškim vojnicima, u kojem se na sportskim terenima viču isključivo ustaški pozdravi".
"Također, nije normalno društvo u kojem na ovakvim okupljanjima moramo imati toliku policijsku pratnju, kazao je Klasić, misleći na policijsko razdvajanje antifašista od 60-tak okupljenih na kontraskupu u organizaciji Autohtone Hrvatske stranke prava na čelu s Draženom Kelemincem.
Komentirajući skup Autohtone- Hrvatske stranka prave, bivši predsjednik RH Stjepan Mesić je rekao da „tu mizernu skupinu čine ljudi izgubljeni u vremenu i prostoru, te da mu nije jasno zašto te mizerne skupine žele zaustaviti na silu ono što je propisano hrvatskim Ustavom."
Dražen Keleminec je rekao da on sa svojim istomišljenicima već devet godina dolazi na kontra-skup u Srb, kako bi, rekao je, spriječio da laž postane istina. Tvrdi da Pupovac u Srbu slavi zločine nad hrvatskim narodom, nad šest obitelji Ivezić u Brotnji, nad katoličkim svećenikom Gospodnetićem kojeg su u Srbu ispekli na ražnju, nad hodočasnicima iz Svete Ane, nad mještanima Boričevca... , rekao je Keleminec.
Po uspostavi NDH Srbi iz iz lapačkog kraja su podigli pobunu, te su Hrvati iz Boričevca nekoliko dana poslije bili prisiljeni pobjeći, a 2. kolovoza Srbi su ušli u Boričevac, razorili ga i pobili preostalo stanovništvo te počinili zločine i u ostalim mjestima u okolici . Četnici su 27. srpnja 1941. u Brotinji u jamu bacili 38 Hrvata.
