Vlada je u srijedu predstavila sveobuhvatni paket mjera pomoći građanstvu, tvrtkama i poljoprivrednicima nakon rasta cijena energenata. Mjere, između ostalog, sadržavaju i subvencije za plin svima, i građanima i poduzećima, a ne samo socijalno ugroženima. Prema najavama premijera Andreja Plenkovića, plin može poskupjeti najviše 29 posto.
Također, najavljeno je da se smanjuje PDV na hranu, i to s 13 posto na pet posto na svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i masti, dječju hranu, troškove u poljoprivredi, sadnice, gnojivo i pesticide, te s 25 posto na pet posto na maslac i margarin. Smanjuje se i PDV na higijenske uloške i tampone s 25 posto na 13 posto te na ulaznice za sportske, kulturne i ostale priredbe s 25 i 13 na pet posto. Iznos vaučera za socijalno ugrožene povećava se s 200 na 400 kuna te će se odnositi i na plin, a dobre vijesti stižu i umirovljenicima, koji će primiti jednokratnu novčanu pomoć, a koja će iznositi kao i covid dodatak.
'Puhanje na hladno'
Mjere koje je Plenković danas predstavio za Net.hr komentirao je ekonomski analitičar Damir Novotny. "Mislim da u ovom trenutku inflacija još uvijek nije toliko visoka da bi trebale nekakve posebne Vladine mjere. To je puhanje na hladno jer se očekuje inflacija ove godine, osobito je najavljen taj energetski šok", kaže nam Novotny uvodno.
Inflacija je monetarni problem i može se rješavati isključivo monetarnim politikama, nikako ne fiskalnim, rezolutno kaže Novotny. "Fiskalne politike uvijek naprave više štete nego koristi, to je ekonomska teorija i ekonomska praksa pokazala. Kada vi intervenirate kao što je Vlada intervenirala 2020. godine, tako što se zadužila pa je iz proračuna nadoknađivala troškove rada ili ostale troškove onima koji su bili u lockdownu i nisu mogli raditi, time je stvorila veliku kupovnu moć koja se sada izražava s velikom potražnjom koja je zapravo stvorila ovu domaću inflaciju", pojašnjava nam Novotny.
Da nema novca u kućanstvima, ne bi bilo inflacije. "To je definicija inflacije, koja kaže da rast cijena nastaje kada postoji velika količina novca na strani potražnje koja je u potrazi za malom količinom roba. Zašto nema roba? Iz dva razloga. Prošle godine je klimatološki bila takva situacija da nije bilo dovoljno poljoprivrednih proizvoda, pa je voće i povrće skuplje jer je bio loš urod. Što se tiče hrane, tu imamo rast cijena koji je domaćeg porijekla", govori Novotny.
"Što se energije tiče, niti jedna Vladina mjera ne može zaustaviti rast cijena energije jer mi uvozimo tu energiju. U ovom trenutku mi ne vidimo nekog velikog opravdanja zbog čega bi cijena plina i nafte rasla, osim geopolitičkog opravdanja. A geopolitički razlozi rasta cijena se ne mogu rješavati nikakvim fiskalnim mjerama. Mogu se malo ublažiti i to na kratki rok. Ne može Vlada godinama subvencionirati cijenu plina, to jednostavno nije moguće", veli ekonomski analitičar, dodajući da će Vlada ovdje subvencionirati cijene plina i goriva te na neki način ublažavati taj udar, a s druge će strane time nedostajati novca u proračunu za neke druge stvari. Novotny smatra da bi možda taj energetski šok trebao biti otrježnjavajući da se u Hrvatskoj konačno okrenemo novim energetskim politikama i da počnemo proizvoditi više energije.
Vladi su odgovarale visoke cijene energenata
Na pitanje kako komentira izjavu ministra Marića da smanjivanje PDV-a ne mora nužno značiti i manje cijene proizvoda, Novotny kaže da neće te da mi to ne možemo zaustaviti. "Ako eskalira politička situacija u Ukrajini, cijene će nastaviti rasti. Mi ne proizvodimo dovoljno energije doma. Kroz čitav niz Vladinih pogrešnih odluka u smislu energetskih politika zaustavili smo domaću proizvodnju; govorimo sada prije svega o fosilnim gorivima, plinu i nafti. Energetska politika je bila pogrešna", kaže Novotny, dodajući da ovdje imamo i pitanje energetske učinkovitosti naših zgrada.
Kao primjer navodi Sloveniju koja je ulaskom u EU odlučila jedan dio EU novca usmjeriti na potpunu i cjelovitu obnovu svih zgrada kako bi se smanjila potrošnja energije. Smatra i da je vrlo loša politika u smislu nekažnjavanja skupih, odnosno velikih potrošača. "Kada gledate kakve su automobile građani RH kupovali, kupovali su skupe automobile koji puno troše. I sada ćemo tim potrošačima mi snižavati cijene goriva. Zašto bismo to učinili?", pita se ekonomski analitičar.
Vlada je u konfliktu interesa ovdje, smatra Novotny. Njima su odgovarale visoke cijene goriva i plina jer su porezi bili obračunavani na višoj osnovi, pa su i prihodi bili veći. "Zapravo je Vlada dobila dodatne prihode kroz te više cijene i tako stvorila u proračunu prostor za intervenciju", kaže, komentirajući jednokratnu novčanu pomoć koja će se isplatiti umirovljenicima.
"Sada kada ste imali nekoliko mjeseci visokih cijena plina i fosilnih goriva, na to ste dodavali PDV i sve poreze i naravno da su prihodi bili veći. A PDV je glavni porezni prihod u državnom proračunu. Tu su se stvorili dodatni prihodi koji omogućavaju socijalne transfere. Ja se zalažem upravo za te socijalne transfere; nikako ne intervenirati u cijene nego u socijalne transfere. To je nekako osnovni mehanizam, jer kad mi interveniramo u cijene, onda imamo kaos na tržištu", zaključuje Damir Novotny u razgovoru za Net.hr.
