Na europskoj karti cijepljenja nemamo se čime pohvaliti. Naime, manje od Hrvata cijepe se samo Rumunji, Bugari i Latvijci. Unutar Hrvatske, sve dalmatinske županije, osim Dubrovačko-neretvanske, imaju manju procijepljenosti od ostalih. Je li ondje skepsa izraženija nego u ostatku zemlje? Misle li da je opasnost od zaraze prošla? Žele li možda nekakve nagrade ili novac da bi se cijepili ili je sve stvar dišpeta i mentaliteta?
Iako su ulice dalmatinskih mjesta već počeli preplavljivati turisti, njihovi žitelji nikako ne žele zavrnuti rukav i primiti svoju dozu cjepiva. Ako ih pitate bi li se cijepili, Dalmatinci će u 70 posto slučajeva reći - ne!
"Jednostavno tko god se cijepio nije dobro, svatko obolijeva. Svi do ijedan. Dok se to ne istraži kompletno, ja se sigurno neću cijepiti. To ne znači da neću, ali kad se to dobro ispita. Sad je 'cijepite se, cijepite se', a ne znamo da je to učinkovito", govori za RTL Sofija Medvešek iz Splita.
Strah i nepovjerenje
Čini se da besplatna predstava u splitskom HNK nije bila dovoljan poticaj. “Sve dalmatinske županije su osim dubrovačke imaju nizu procijepljenost nego ostale županije. Ne znamo je li to zbog toga što je naš mentalitet takav. Mi znamo da inače imamo nižu procijepljenost u određenoj populaciji za druga cjepiva. Ja bih pozvala naše stanovnike da se ponašaju odgovorno prema sebi i drugima", apelirala je Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
No, čini se da je najveći razlog ipak strah i nepovjerenje. "Mislim da je posrijedi i jedno i drugo, i strah i nevjerica. Strah zbog toga što glas naroda kaže - pa će me čipirati, pa će staviti u mene nešto što ja ne mogu kontrolirati i tako dalje. Dakle strah je sigurno tu, taj strah je uglavnom bezrazložan", kaže neuropsihijatar Ivan Urlić.
Slušaju li pogrešnog Beroša?
A tu su i ljudi, poput savjetnika za prehranu koji u jednoj radioemisiji objašnjava zašto cjepivo nije dobro, a usput se preziva isto kao i ministar zdravstva.
"Samo cjepivo ima u sebi problematične sastojke. To su nanočestice. Iz kojeg razloga zna onaj koji ga je koncipirao. Problem cjepiva je ako uzmemo 12.3. prošle godine proglašena pandemija, a već 16. istog mjeseca, dakle, 96 sati kasnije dolazi do informacije da već su neke firme počele testirati cjepivo. Dakle u 96 sati ne možeš krumpire posaditi - to je prva skepsa koja nastaje iz tog osnova", govori Denis Beroš, koji smatra da cjepivo kod muškaraca utječe na neplodnost, a kod žena izaziva pobačaj.
"Unutra je polietilenglikol, dakle polimer koji mene odmah asocira na Jugovinil, plastiku, općenito kemijsku industriju. Što to ima raditi u cjepivu tog tipa? A još sadrži elemente pobačenog fetusa, tako da mi je čudno da Sveti otac kaže da je to Božji dar", ističe Beroš.
Novo ili staro normalno?
Ipak, ima i onih koji su se cijepili i koji pozivaju svoje sugrađane da to učine. Novi splitski gradonačelnik Ivica Puljak primio je obje doze i tvrdi: "Cijepljenje je inače jedan od najvećih izuma u povijesti ljudskog roda koji je spasio mnoge živote. I cijepljenje može zaustaviti ovu pandemiju i krizu i možemo se vratiti normalnom životu. Ja sam se danas cijepio drugi put iako sam prebolio koronu I pozivam sve građane da se cijepe i da se na takav način vratimo normalnom životu."
U Splitu postoji uzrečica: "I da sam normalan, poludio bih". No, teško je reći što normalno znači u Dalmaciji i je li to novo ili staro normalno.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratite OVDJE.
