Zakon o sprječavanju sukoba interesa uskoro bi mogao dobiti "novo ruho". Naime, na e-Savjetovanju se trenutno nalazi nacrt prijedloga Zakona o sprječavanju sukoba interesa, a u kojem se nalazi podosta noviteta.
Zakon o sprječavanju sukoba interesa donesen je 2011. godine i od tada do danas Hrvatski sabor je donio četiri izmjene i dopune ovog Zakona, a Zakon je mijenjan i odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 7. studenoga 2012. godine.
"Novim su zakonom, u odnosu na važeći tekst Zakona, predviđena znatna unaprjeđenja zakonskog teksta u više područja: znatnim proširenjem adresata zakona, uvođenjem dodatnih obveza obveznika da deklariraju sukob interesa i zabranom sudjelovanja u odlučivanju, unaprjeđenja u kontekstu imovinskih kartica i obavljanja drugih poslova uz javnu dužnost, zatim znatno unaprjeđenije uređenje ograničenja nakon obavljanja javne dužnosti, jačanje statusnih prava Povjerenstva, zatim detaljnije propisivanje odredbi postupka pred Povjerenstvom i njihova dorada u smislu ujednačavanja s pravilima kojima je uređen upravni postupak te naprednije uređenje sustava sankcioniranja", stoji na stranicama e-Savjetovanje.
Neodgovornost aktualne vlasti
Bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, saborska zastupnica Dalija Orešković, u razgovoru za Net.hr ističe da se radi o prijedlogu koji ne bi trebalo podržati.
"U dijelu u kojem se ministar hvali da donosi poboljšanja, riječ je o prijedlozima koje je oblikovalo Povjerenstvo još u mojem sazivu", kaže nam Orešković, dodajući da je od tih prijedloga do sada prošlo je više od četiri godine, što pokazuje krajnju neodgovornost aktualne vlasti.
"Ovoj Vladi borba protiv korupcije nije cilj. Ta mala poboljšanja - proširenje kruga dužnosnika, uvođenje nekih mehanizama za lokalnu samoupravu, sama po sebi su još uvijek nedostatna. U kontekstu ovog nacrta poslužila su kao smokvin list kojim se prekriva najvažnije, a to je da se Povjerenstvu oduzima mogućnost utvrđivanja sukoba interesa i donošenja odluke o tome da je neko postupanje dužnosnika suprotno etičkim načelima djelovanja", kaže Orešković.
Ona smatra da bi to trebala biti najvažnija zadaća povjerenstva. "Ako je nema, a po ovome nacrtu takve nadležnosti zakona više nema, gubi se i smisao postojanja ovakvog Povjerenstva".
Na pitanje je li tada povećanje i postroživanje određenih kazna koje su predviđene novim zakonom samo kozmetička promjena, Orešković veli da je to i "manje od kozmetike".
"Neće sustav postati bolji jer se za par tisuća kuna povećaju neke administrativne sankcije", kaže Dalija Orešković, dodajući da nešto što proizlazi iz rezultata Povjerenstva, a koje se tiču takvih administrativnih sankcija, nikada nije dovelo do gubitka pozicije ili vlasti.
Ne muči ih kazna nego druge stvari
"Sami dužnosnici vrlo rado plate sankcije kada vide da su u pogrešci", kaže nam bivša predsjednica Povjerenstva, dodajući da je ono što ih žulja kada se utvrdi da su u sukobu interesa, da su bili netransparentni ili da su zlorabili na štetu javnog interesa. Zbog toga, dodaje, ostaju bez svojih fotelja.
Kao primjer navodi slučaj Tomislava Karamarka, kada je zbog takozvane afere "Konzultantica", odnosno sukoba interesa pala Vlada. Što se tiče konkretnog slučaja, valja istaknuti da je nepravomoćnom presudom Upravnog suda poništena odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa zbog koje je u lipnju 2016. godine Tomislav Karamarko podnio ostavku na mjesto predsjednika HDZ-a.
"Ako želimo graditi etiku i intergritet nužno je zadržati ovlasti Povjerenstva da donosi odluke o povredama načela. Istovremeno, s tim zakonom ide i nova strategija suzbijanja korupcije, u kojoj se naglašava važnost etičkih načela kod javnih službenika, sudaca i državnih odvjetnika. Svi u državnom i javnom sektoru imaju etičke kodekse zbog čijih povreda mogu biti kažnjeni, jedini koji se sada izuzimaju iz tog sustava su političari i to samo zato jer to Andreju Plenkoviću osobno smeta, a smeta mu što se i sam nalazi u nizu povreda tih etičkih načela", zaključuje Dalija Orešković, dodajući da te situacije "debelo nadilaze težinu slučaja Tomislava Karamarka".
