Na tematskoj sjednici Odbora za gospodarstvo Hrvatskog sabora ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, izvanredni povjerenik Vlade Republike Hrvatske Fabris Peruško i Irena Weber govorili su o poslovanju Agrokora.
"Ova sjednica pala je u trenutak koji je vrijeme od nešto više od godinu dana otkako je Izvanredna uprava pokrenuta. Na ovoj današnjoj sjednici možemo predstaviti načelan sproazum koji su vjerovnici postigli i koji u bitnome otvara put u postizanju konačne nagdobe s obzirom da su tim sporazumom rješena pitanja same nagodbe.
U ovome trenutku možemo reći da cijeli postupak i njegovi ciljevi koji su postavljeni sticajem okolnosti u trenutku kada je Izvanredna uprava otvorena, a to je da se kroz postupak Izvanredne uprave i primjenu sa njim povezanog zakona osigura stabilnost hrvatskog gospodarstva, osigura nastavak poslovanja cijelokupnog sutava Agrokor dok se i za vrijeme koje se obavlja financijsko restruklturiranje i naplata vjerovnika.
Taj cilj je u značajnoj mjeri dao sada ostvaren, a samo postizanje nagodbe kojoj je put otvoren načelnim sporazumom vjerovnika vjerujem da će osigurati stabilnu budućnost u poslovanju cijelokupnog sustava u kroist hrvatskog gospodarstva. Osigurat će se naplata vjerovnika, a isto tako vjerujem da će omogućiti i dati dodatan impuls i poslovanju Agrokorovih poduzeća u susjednim zemljama", kazala je Dalić.
Osvrnula se i na jučerašnji sastanak ministara gospodarstva iz susjednih zemalja na Bledu. "Bilo je riječi o utjecaju krize u sustavu Agrokor na poslovanje Agrokorovih poduzeća koje se nalaze u susjednim država i koji su tamo značajni poslodavci i među najvećim gospodarskim subejktima.
Iako smo tijekom protekloga razdoblja bavili se postupkom Izvanredne uprave i mogućim utjecajima nekontroliranog stečaja sustava Agrokor na stanje hrvatskoga gospodarstva, jasno je da je tijek ovog procesa i rezultati dali doprinos i stabilnosti gospodarstava regije", kazala je Dalić.
Izvanredni povjerenik Fabris Peruško osvrnuo se na razdoblje u kojem je zajedno s kolegicom Irenom Weber postavljen na čelo Izvanredne uprave te je predstavio načelan sporazum koji su potpisali članovi privremenog vjerovničkog vijeća, udruga dobavljača i VTB banka.
"Oni obuhvaćaju korporativnu strukturu nove Agrokor grupe, tretman i oblik namirenja tražbuina vjerovnika nastalih prije otvaranja postupka Izvanredne uprave, novi dug Agrokor grupe i njezinu kapitalnu strukturu, poseban dogovor s dobavljačima za namirenje graničnog duga te provedbu nagodbe. Poslovanje buduće grupe oslanja se na anslang načelo po pitanju odnosa među kompanijama unutar grupe što znači da su stranke u međusobnim odnosima ravnopravne i neovisne.
Kako bi se minimalizirale šanse ponavljana sistemskog rizika u budućnosti očekuje se da neće biti međusobnih zaduživanja između operativnih kompanija, a zaduživanje između operativnih društava i holdinga predviđeno je u ograničenom opsegu neophodnom za optimalnu kapitalnu strukturu.
Utvrđeno je da je glavni kriteriji iznosa namirenja pojedinih tražibna, tzv. EPM model koje su razvile međunarodne isntitucije koji se koristi u međunarodnim postupcima restrukturiranja ovako kompleksnih kompanija", kazao je Peruško.
"Prema načelnom sporazumu o ključnim elementima nagodbe, ona će se odnositi na osam ključnih elemenata. Prvi se odnosi na korporativnu strukturu nove Agrokor grupe. Društva svih ovisnih i povezanih društavan ove agrokor grupe biti će Hrvatska holding kompaniaj sa sjedištem u Hrvatskoj. Za sjedištee nove holding strukture vjerovnici su odabrali Nizozemsku. Tu je odluku odredila činjenica da većinu tražbina vjerovnika Agrokor grupe čine tražbine društava u stranom vlasništvu. Važno je ponoviti da će matično društvo svih ovisnih i povezanih društva nove grupe biti dioničko društvo sa sjedištem u Hrvatskoj.
Nova društva koja čine operativnu strukturu osnivaju se kao društva s ograničenom odgovornošću u izravnom vlasništvu hrvatske holding kompanije. Zrcalna društva će preuzeti cijeline onih poslovnih društava za koje je utvrđeno da su insolventna. Novo društvo osigurava nastavak poslovanja nakon nagodbe bez nasljednih obaveza, odnosno poznatih i nepoznatih tražbina prije otvaranja postupka.
Novo društvo osigurava nastavak poslovanja nakon nagodbe bez nasljednih obaveza, odnosno poznatih i nepoznatih tražbina nastalih prije otvaranja društva", kazao je Peruško. Istaknuo je i kako najviši iznos graničnog duga koji može biti isplaćen tražbinama 80 milijuna eura.
"Svi ugovori o radu zaposlenika će biti preneseni u novu grupu. Maksimalnu zaposlenost koja je očuvana u postupku izvanredne uprave, namjeravamo očuvati i dalje", kazao je na kraju svoga izlaganja Peruško.
Nakon izlaganja, Peruško je odgovarao na pitanja zastupnika. Darinko Kosor kazao je kako su tri tvrtke, među kojima je i Agram, Franck i Adris, nezadovoljne načelnim sporazumom te je upitao ako određena tvrtka bude sporila pitanje jamstva ruči li se cijeli sporazum.
"Adris i Franck, Adris u potpunosti, a Franck velikim dijelom, bili uključeni u kreditiranje Agrokora kao institucije i njihova tražbina se tretira kao tražbina financijskih institucija, odnosno kao da su banka. Nisu oni u tome deprivilegirani. Razumijem nezadovoljstvo, ali to je posljedica povijesnih poslovnih odnosa koje su te dvije kompanije imale s Agrokorom i tu izvanrendna uprava nije nikoga deprivilegirala.
Agram trenutno osporava jamstva. Izvanredna uprava je u postupku prijavljivanja tražbina priznala tražbine koje u sebi sadržavaju jamstva. Mi smo dobili pravna mišljenja, kojima su ta jamstva valjana i shodno tome smo postupili. Svaki od naših vjerovnika ima pravo da osporava tražbinu drugog vjerovnika i to je ono što trenutno Agram radi i u taj dio procesa se mi kao izvanredna uprava ne možemo miješati", kazao je Peruško.
Tvrdi kako su dugovi su više od 100 puta veći od vrijednosti kompanije danas te da će drugoj polovici svibnja biti gotov tekst nagodbe. "Očekujemo od suda rješenje. Rok je 10.7. Imamo interni hodogram nesto ranije ali neću o tome", kazao je.
Domagoj Hajduković upitao je Peruška zbog čega Franck i neke neke druge kompanije nisu dobile izvješće o Agrokoru. Peruško je pročitao pismo prokuristice Kraša, Marice Vidaković, koje mu je uputila, a u kojem, između ostaloga, piše i da insinuacije da pojedine kompanije nisu uključene u koordinaciju dobavljača i rješavanje problema, među kojima je spomenula i Franck.
Bivši ministar poduzetništva i obrta, Darko Horvat, upitao je Peruška smatra li da će do nagodbe doći u zadanom roku te da ona hrvatske porezne obveznike neće koštati ni kune, na što je Izvanredni povjerenik kazao da će se postupak okončanja nagodbe dovesti u zakonski predviđenom roku do 10. srpnja.
"Što se tiče pitanja o teretu za porezne obveznike, Vlada je ovim zakonom omogućila okvir u kojem se vjerovnici mogu između sebe dogovoriti na koji način riješiti svoja dugovanja prema Agrokoru i riješiti razdoblje u kojem se moraju dogovoriti.
Ova kompanija može vratiti vrijednost vjerovnicima samo ako uspješno posluje u budućnosti, ona nema nikakvu fizičku imovinu koja se može prodati. Zakon je omogućio okvir da se vjerovnici među sobom dogovore i zbog toga ne vidim nikakvu mogućnost na koji način bi porezni obveznici sudjelovali u ovom procesu ili plaćali bilo koji dio ovog procesa", kazao je Peruško.
Na pitanje Mostovog Tomislava Panenića ostaju li zaposlenici na svojim radnim mjestima ili će biti raspoređeni na drugi način, Peruško je kazao kako je u Agrokoru oko 2500 radnika manje. "Sad je 50 i pol tisuća zaposlenih. Bitno da zbog industrija u kojima Agrokor posluje naš poslovni model je fokusiran i dosta ovisi o ekonomskom modelu hrvatskog gospodarstva. Sezonalna smo kompanija i imamo problem s pomanjkanjem radne snage. Ovog trena postoje potrebe za radnom snagom u Agrokoru. Stav je da ce se ugovor o nagodbu ugraditi klauzula o prijenosu prava radnika", kazao je Peruško.
Irena Weber kazala je kako je dogovor s dobavljačima postignut je nakon detaljnog pregleda plana za Konzum za sljedećih pet godina, kako bi bili uvjereni da je plan konzervativan, realan i da će se ostvariti.
Saša Đuić komentirao je slučaj savjetnika, zbog kojega je na kraju otišao Ante Ramljak, te je pitao Peruška što misli o angažiranju savjetnika i je li mu išta sporno u angažiranju tvrtke u kojoj je radio prije dolaska u Agrokor.
"Što se tiče savjetnika još jednom bih pojasnio strukturu savjetnika kako rade na ovom projktu. Imamo prvu grupu koja je angažirana početkom Izvanredne uprave. To je grupa savjetnika koji su radili na samom restrukturiranju i pripremanju same nagodbe.
Sada kada dolazimo u finiš pripreme nagodbe i ono što je najvažnije, samog modela po kojem će se dijeliti suvlasnički udjeli u novoj grupaciji Agrokor, zbog poštivanja pozitivne poslovne prakse i zaštite samih vjerovnika moramo angažirati nekoga tko će taj model pogledati i vjerovnicima dati potvrdu da je model po kojem su oni dobili određene udjele napravljen korektno i ispravno", kazao je Peruško i dodao da jedna grupa savjetnika priprema nagodbu, a druga to pregleda i potvrdi da je pravilno napravljena kako bi se zaštitili vjerovnici.
"Vjerovnici su izrazili želju da sami izaberu savjetnike koji će na određeni način pregledati ono što je izvanredna uprava s novom grupom savjetnika napravila. U toj grupi savjetnika od sedam savjetničkih timova se nalazi i kompanija u kojoj sam ja prestao raditi 2013. godine, radi se o Mckinseyju, koji je međunarodna vodeća strateška kompanija i mislim da je benefit da sudjeluje u sklapanju nagodbe za vjerovnike i to u vrlo uskom segmentu. Radi se o čistoj slučajnosti da je vjerovničko vijeće njih stavilo, a da sam ja imao povijest rada tamo.
Ako želite na mjestu izvanrednog pojverenika imati nekog tko iam relvantno iskustvo bitno za vođenje ovakvog procesa, bilo koja osoba će imati dio radnog vijeka provedenog u jednoj od tih kompanija. taj broj kompanija je limitiran i teško će se desiti da nećete u nekom trenutku ući u neku takvu zonu gdje će vam netko nekad raditi ranije u nekoj tvrtci koja je uključena. Nisam osobno sudjelovao o njihovom odabiru. ona je postojala među vjerovnicima prije nego li sam pristupio i to nije na nikoji način netransparentno", kazao je Peruško.
"Zaduženost nove grupe je u tri različite grupe druga. Jedan će biti mlrd eura uz refinanciranje kredita iz lipnja 2017., dio duga koji neće doživjeti nikakav gubitak. to su duogvi trenutno operativnih kompanija koji su osignurani sa nekretninama i oni će biti prenseni u novu grupu, a iznos će biti, kad sve procjene budu gotove, u rangu između 300 i 400 milijuna eura. imat ćemo operativno financiranje vezano uz holding kako bi se riješila sezonalnost procesa", kazao je Peruško.
Đuić je ministricu Dalić upitao kakav je status mirovinskih fondova, koliko će oni izgubiti, budući da su izgubili prvenstvo naplate i jeste li kontaktirali gospodina Peruška prilikom pisanja lexa Agrokor.
"Mislim da mirovinski fondovi nisu vjerovnik u postupku Izvanredne uprave tako da nisam dobro shvatila pitanje", kazala je Dalić i zatražila pojašanjenje pitanja. "Što se tiče dobavljača - najmanji dobavljači koji imaju promet manji od 5,1 milijun kuna naplatili su svoje tražbine u cijelosti. Mali dobavljači, 2500 OPG-ova i malih tvrtki naplatili su tražbini u cijelosti, a ostali u postocima o kojima je govorio Izvanredni povjereni. Ostali dobavljači naplatili su vieš od 50 posto svojih tražbina", kazala je Dalić objašnjavajući status dobavljača.
"U popisu prijavljenih tražbina ne postoje prijavljene tražbine mirovinskih fondova", kazala je Dalić na što se Đuić ispravio i kazao kako je mislio na dioničare. Đuić je pitao jesu li mirovine u budućnosti zbog krize u Agrokoru ugrožene radi poslovnih odnosa mirovinskih fondova kroz dionice društava u koncernu Agrokor.
"Postupak izvanredne uprave je pokrenut zbog toga što je cijeli sustav Agrokora bio u blokadi. Ta je blokada iznosila više od 3 milijarde kuna i bivša uprava na čelu s bivšim vlasnikom se je pozvala na zakon i podnijela Trgovačkom sudu zahtjev za otvaranje postupka. On se otvara iz razloga ako dužniku prijeti stečajni razlozi. Činjenica da je susta bio u blokadi i činjenica da je zatraženo otavarnje ovog postuka i da ga je sud otvorio svjedoči na jasan način da se cijelokupni sustav Agrokroa suočio s predstečajnim razlozima i da ovaj postupak ima osobni predstečajnog, odnosno stečajnog postupka.
Ovaj postupak znači otplatu kreditora i naplatu njihovih tražbina koje iznose 57 milijardi kuna. Moje je razumijevanje da temeljem osobina predstečajnoga postupka dioničari i vlasnici će se naplatiti u onoj mjeri koliko ostane vrijednosti nakon naplate kreditora. U naplati ovih tražbina, ukoliko ostane vrijednosti, onda će ona pripasti dioničarima. Mi smo na početku ovoga procesa govorili i u javnosti su se razvijale teze i ja sam ih morala razuvjeravati da je cijeli ovaj proces ustvari zasnovan i motiviran time da se očuva položaj dioničara. Pa smo tumačili da se radi o stečajnom postupku i da je sustav bio suočen s ovim postupkom", kazala je Dalić i dodala kako prilikom pisanja lexa Agrokora nije kontaktirala Peruška.
Peruško je kazao i koliko je ukupno stanje duga dobavljača, koja će biti njihova uloga u novom koncernu te kada će se formirati stalno vjerovničkog vijeća. "Sastav vjerovnika će biti peteročlani. U samom sastavu, budući da ga još nemamo kao ni predstavnicu u stalnom vjerovničkom vijeću, ja bih to ostavio na neko vrijeme dok ta tema ne postane aktualna.
Trenutno je isplaćeno 490 milijuna eura dobavljačima na ime stargo i graničnog duga. u trenutku kad nagodba bude napravaljena i gotova, ako dođe do isplate 80 milijuna eura koji su sada dogovoreni, prosječni otpis na dobavljačima, pritom mislim na račune veznae uz robu i usluge, će biti na nivou između 15 i 20 posto do sadašnjim procjenama. O konačnom izračunu ćemo pričati javno u trenutku nagodbe", kazao je Peruško.
Na pitanje o pojašnjenju graničnog duga i njenog točnog iznosa, Peruško je kazao da je preostali granični dug dobavljača između 132 i 164 milijuna eura. "Razlika između ova dva broja je jer jedan dio dobavljača ima mijenice koje se nalaze kod financijskih institucija. Ako ih otkupe bit će 164, a ako ne onda 132 milijuna eura", kazao je Peruško.
Joška Klisovića zanimala je sudbina državnih tvrtki koje isto imaju potraživanja prema Agrokoru, na što mu je ministrica Dalić kazala kako je temeljno načelo načelo koje su dogovorili vjerovnici o naplati i utvrđivanju sustava naplate ovise o kvaliteti kolaterala.
"Na neke institucije koje nemaju kolaterale će u odnosu na te tražbine biti postupano kao i u odnosu na druge vjerovnike koji nemaju instrumenata osiguranja. One državne institucije koje se u ovom postupku pojavile kao dobavljači su također tijekom trajanja postupka imale mogućnost sudjelovati u svim mehanizmima naplate koji su postojali za dobavljače i ta su svoja prava i mogućnosti koristili u skladu sa svojim mogućnostima", kazala je Dalić.
