Dalić: 'Ako svi u prosvjeti dobiju istu plaću bez obzira na to kako rade, onda nestaje motivacija'

Od sredine 2014. godine, kad je Hrvatska izašla iz recesije, otvoreno je 150.000 novih radnih mjesta, i to uglavnom u realnom sektoru i u gospodarstvu.

• Premijer na mukama zbog sindikata i koeficijenata: 'I drugi polako počinju dolaziti sa zahtjevima' 

Službeni statistički izvori pokazuju da se broj zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama kreće oko 230.000, bez djelatnih vojnih osoba. Unutar sustava došlo je do određenog pomicanja, primjerice od 2015. godine do danas najveći rast zaposlenosti bilježi zdravstvo, za oko 5.000, dok se najveći pad dogodio u slabije plaćenom sustavu socijalne skrbi, za oko 3.000.

Zaposlenost u školama i na fakultetima uglavnom stagnira ili je neznatno niža, dok je po ministarstvima oko tisuću manje zaposlenih u resoru financija i policije, ali je zato više radnika u ministarstvima znanosti i obrazovanja, branitelja, regionalnog razvoja, rada i mirovinskog sustava, graditeljstva, prometa ..., piše Večernji list.  

Siniša Kuhar iz službeničkog sindikata ističe da je danas broj državnih službenika i namještenika u državnim tijelima manji za 4912 zaposlenih u odnosu na 2004. godinu. 

Iznenađuje veliko povećanje zaposlenosti u sustavu zdravstva jer su jaki zdravstveni sindikati i Liječnička komora nametnuli dojam da u zdravstvu nema tko raditi. Danas je, međutim, oko tisuću liječnika i tisuću i pol medicinskih sestara više nego što smo ih imali 2010. godine. Problem je, ipak, u organizaciji.

Vlada je tek u štrajku najavila da će angažirati konzultante koji će joj pomoći posložiti koeficijente, no analize su potrebne i za zdravstvo, a ne samo za škole. Ta dva sustava broje oko 150.000. 

Ekonomist Šime Smolić, stručnjak za javno zdravstvo, veli da postoje velike razlike u podacima koji dolaze iz centralnog obračuna plaća i zavoda za javno zdravstvo, tako da bi trebalo pobliže istražiti promjene u strukturi zaposlenih u zdravstvu:  ''Ako su se iznadprosječno zapošljavali nezdravstveni radnici, administracija i tehničke službe, onda to nije dobar smjer.'' 

No, bez obzira na sve, u Hrvatskoj još uvijek nedostaje medicinskih sestara i tehničara kako bismo došli do omjera koje imaju razvijene zemlje, napominje: ''Uz to, medicinske sestre i tehničari opterećeni su poslovima koje bi trebao odrađivati netko drugi. Općenito nedostatak organizacije u pojedinim zdravstvenim ustanovama sprečava da se i postojeći kapaciteti i ljudski resursi koriste efikasno, stoga broj zaposlenih može rasti, ali da ne dođe do nekih značajnih poboljšanja zdravstvenih usluga, tj. percepcija je da nema poboljšanja''.

Mnoge su Vlade pokušavale reformirati javni sustav, no dalje od pokušaja nisu došle. Bivša ministrica gospodarstva i potpredsjednica Vlade Martina Dalić, koja se i sama upuštala u taj posao više puta, kaže da su glavni kočničari bili ministri: ''Kad prijedlog dođe na stol, ministri se povlače jer se boje da će izmjenom postojećeg stanja sebi priskrbiti loše poene''.

Dalić je uvjerena da okosnicu promjene čini vezanje nagrađivanja uz rezultate rada: ''Vlada mora imati motivirane i uspješne radnike koji će provoditi njezine politike, a mi to sada nemamo. Politika ne voli uzimanje prava, ali ja govorim o boljem upravljanju ljudima i pravednijem nagrađivanju. Ako svi dobiju istu plaću bez obzira na to kako rade, onda nemate glavni element za motivaciju''.

Dubravka Jurlina Alibegović, bivša ministrica uprave i stručnjakinja Ekonomskog instituta za to područje ističe da je reforma nužnost svih dijelova društva: ''Ministar je taj koji donosi reforme i organizira njihovo provođenje u suradnji sa suradnicima. U svakom ministarstvu ima zaposlenih koji dolaze s određenom političkom garniturom, a ima i onih koji s odlaskom ministra također odlaze. Imanentno je tom dijelu društva da se ne želi mijenjati iz brojnih razloga – neznanje, nepostojanje kulture suradnje koja otežava potreban timski pristup i intenzivnu komunikaciju s mnogim dionicima. Ako nadležnosti u razvojnom odlučivanju nisu proceduralno poštovane, uspješnost provedbe je ograničena''.

Plenkovićeva Vlada najavila je da će angažirati konzultante za izradu novih koeficijenata, za što Dalić ima razumijevanja, no mišljenja je da se ta analiza već mogla pripremiti te da za nju ne treba više od mjesec dana rada.

''Nisam sigurna da državne službe imaju dovoljno snage samostalno provesti tu analizu. Zadnjih desetak godina službu je napustilo jako puno dobrih ljudi. Veliko je pitanje koliko se državna i javna administracija može nositi s kompleksnim izazovima'', istaknula je Dalić uz opasku da izborna godina nije dobro razdoblje za takvu analizu, ali ni za štrajk kojemu svjedočimo.