Kandidatkinja predsjednika Republike Zorana Milanovića za čelno mjesto Vrhovnog suda, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, Zlata Đurđević za RTL Danas komentirala je prijepor nastao oko izbora predsjednice ili predsjednika Vrhovnog suda.
Na početku je Đurđević komentirala svoj odnos s predsjednikom Milanovićem, govoreći da nije imala nikakve "privatne, službene niti poslovne kontakte" s njim. "Prvi put smo se susreli početkom ožujka kad me pozvao na razgovor vezano za kandidaturu za predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske", rekla je.
Inzistiranje predsjednika
Smatra da predsjednik inzistira baš na njoj kao kandidatkinji zbog uspjeha koje je dosad postigla. "Rekao je da je bilo pet kandidata, da je obavio razgovore s njima i da se odlučio za mene. Smatram da sam ostvarila izuzetne uspjehe u svom poslovnom životu. Redovita sam profesorica kaznenog procesnog prava. Bavim se i pravosuđem općenito i kaznenim pravosuđem i ljudskim pravima. Imam i međunarodna priznanja ugled. Imam preko 100 objavljenih radova, preko 100 javnih izlaganja. Bila sam predsjednica hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu, a osim toga sam specijalizirala na najboljim svjetskim sveučilištima kao što su Cambridge, Berkeley i Yale", rekla je Đurđević.
Mjesecima traje prijepor oko izbora čelne osobe za Vrhovni sud, a u Saboru je 70 ruku protiv Đurđević. Upitana je li pomišljala da odustane od svega, Đurđević je rekla da smatra da joj njen integritet i znanje ne dopušta da odbije takvu poziciju kad se radi o RH.
"Programi su tek dostavljeni predsjedniku, tek su stavljeni u javnost, mislim da je naša politika ipak sazrela u odnosu na 90-te i da će cijeniti stručnost, izvrsnost, etičnost, a ne podobnost ili neke iskonstruirane i manipulativne tvrdnje koje zapravo nemaju utemeljenja u pravu", rekla je Đurđević komentirajući svoju "prolaznost" u Saboru.
'Ne javljam se na više takvih pozicija istovremeno'
Pojasnila je i zašto se nije javila na prvi poziv. "Ja sam se javila u siječnju za Europski sud za ljudska prava. To je u to vrijeme bila moja intencija, bila sam i na intervjuima. Nekako se ne javljam na više takvih pozicija istovremeno. Osim toga, ovo je jedna pozicija za koju sam smatrala da imam karakteristike, ne znam, možda neki naših raniji razgovori mene i predsjednika Milanovića mi nisu davali nadu da bi on mene predložio", pojasnila je.
"Predsjednik je ustavni predlagatelj, mislim da to nije isto kao kada se javljate za Ustavnog sudca. Jer ovdje Ustav, kao i kod glavnog državnog odvjetnika, predviđa ne samo da vas bira neko političko tijelo, nego da vas i predlaže predsjednik, tj. Vlada. Postoji ovlašteni predlagatelj, logično je da vas on kontaktira da je zainteresiran. Javni poziv otežava tu situaciju i ne možete imati pozitivan ishod. Ako kažemo da Ustavom određen predlagatelj ima pravo izabrati svog kandidata, obavijestiti ga o tome i nagovarati ga da se prijavi na tu poziciju, u tom slučaju gdje imate javni poziv imate samo dvije opcije. Jedna je tajni dogovor ili da bude javno obznanjen. Kad je javno obznanjen, onda se događa ovo što se sad meni događa. To nije u redu prema drugim kandidatima, jer su oni naravno obeshrabreni ako imate kandidata za kojeg je unaprijed bačena kocka", pojasnila je.
'Tajni dogovori nisu nikako prihvatljivi'
HDZ je otvoreno rekao da neće podržati njenu kandidaturu. "Svima je rečeno ne. Ali recimo druga opcija koja se očito preferira u našoj javnosti i politici, je da ja budem tajna kandidatkinja. Da sam se tajno dogovorila s Milanovićem, pa javila na prvi poziv, to bi bilo javno prihvatljivo. Tajni dogovori s vlasti nisu nikako prihvatljivi, a kamoli kad bi se radilo o izboru sutkinje.
Ima li sutkinja integritet ako se mora tajno dogovarati s predsjednikom ili saborskom većinom? Da možda donosi neke presude u tajnosti? To nije prihvatljivo. Čak ni sa strane politike, a kamoli predsjednice Vrhovnog suda", smatra Đurđević.
Povratak povjerenja javnosti u pravosuđe
Đurđević je govorila o svom viđenju Vrhovnog suda i nužnim promjenama. "Najvažnije u našem pravosuđu je da se pokuša vratiti povjerenje javnosti. Javnost ima vrlo nisko povjerenje u pravosuđe. Pravosuđe ovisi o povjerenju javnosti. Rad pravosuđa temelji se na autoritetu. Pravosuđe može imati legitimitet samo ako ima povjerenje javnosti. I najnovije izvješće pokazuje da hrvatsko pravosuđe ima najniže povjerenje od svih u EU. Čak 80 posto građana smatra da sudstvo nije neovisno i da radi loše. Vidimo negativan trend u odnosu na 2016. i 2017. kad je to mislilo 60 posto ljudi.
Smatra da sudstvo ne radi dobar posao. "Ne može netko tko je na čelu vlasti, a istovremeno ima te negativne trendove, obavljati dobar posao", rekla je.
O slučaju braće Mamić
Komentirala je i slučaj Mamić, ali i drugih, koji su koristeći dvojno državljanstvo pobjegli od izvršenja kazne. "To je dosta složeno. Kao profesorica mogu reći da sam primijetila da svi govorimo o sigurnosnim mjerama, no postoji druga mjera koja se trebala primijeniti - istražni zatvor. Vrhovni sud ima mogućnost odrediti istražni zatvor. Osuđena osoba se nema pravo braniti sa slobode, i ako postoji opasnost da će pobjeći, Vrhovni sud je dužan učiniti sve potrebno da bi spriječio bijeg", rekla je odgovarajući na pitanje je li Vrhovni sud mogao spriječiti bijeg Mamića u BiH.
"Fakultativni pritvor znači da sud procjeni da postoji opasnost. Oni su procijenili da opasnost ne postoji. A on je ipak pobjegao, ocjena je bila pogrešna", rekla je te dodala da bi se ubuduće trebalo primjenjivati. "Suci moraju procjenjivati i kad je netko osuđen nepravomoćnom presudom. Netko tko ima dvostruko državljanstvo i ako mu izreknete tako visoku kaznu, sve okolnosti prije se mijenjaju kad je on osuđen", zaključila je Zlata Đurđević.
