Svi se sad naravno brinemo radi iste stvari, a o je koliko će sve poskupjeti. Osim što ćemo se osjećati siromašnije jer, plaće će većini stizati u stoticama, ne u tisućicama, naravno da će biti zaokruživanja cijena, pa će mnogi kavu umjesto za euro i 59 centi kuhati za dva eura.
Isto su proživjeli naši susjedi Slovenci prije 15 godina kad su tolarjeve zamijenili eurima. Najslavniji je primjer iz dežele što su frizerske usluge s uvođenjem eura poskupjele 42 posto pa sad svi misle da će frizura i u našim salonima biti 100 eura, premda treba biti pošten i reći da su im otada itekako porasle i plaće.
Ivan Skorin pozabavio se iskustvima drugih pa je bio u slovenskoj mesnici, pekari, saznao koliko je kepica sladoleda, a provjerio je i što se dogodilo kad je ukinut litavski litas, latvijski lat i estonska kruna.
Ni žica ni valuta, ništa nas uskoro neće više dijeliti od Slovenije u kojoj je sve nekako pedantnije, možda i mi sad kad se malo dodatno proeuropimo, poprimimo malo tog štiha.
Do tadam posjetili smo Brežice. Predgrađe Hrvatske gdje i mesar Joža Zobarić reže skuplje odreske i konobarica Karla kuha skuplje kave i Danijela peče skuplje bureke otkad više nema tolarjeva.
Joža govori kako je sve poskupjelo. "Pa gledajte hiljadu tolara preko puta ste dobili 10 piva, a sad dobijete samo tri", ističe.
Zaposlenica u pekari Danijela Vučajnik govori kako su cijene morali dići te kako nije bilo druge.
Konobarica Karla Rujeh Vugrin tvrdi kako je sve postalo duplo skuplje. "Kad su još bili tolari, espresso je bio 90 tolara, a kad smo dobili euro bio je 1 euro, ali tad je jedan euro vrijedio 236 tolara", govori.
Koliko je kepica sladoleda koštala u tolarima više se nitko ni ne sjeća, sada je euro 40 ili euro i pol, dakle otprilike kao i u Hrvatskoj. Slovenija je prije 15 godina imala žestok prelazak, puno blaže su u euro ušle baltičke zemlje.
Estonija 2011., Latvija 2014. i zadnja prije Hrvatske, Litva 2015. Tada, su u Estoniji trgovci izveli trik i najviše digli cijene prije uvođenja eura, u Latviji nije bilo značajne inflacije, tek se piše da su blagajnice u početku bile zbunjene i da su sporije vraćele sitniš, a šoferi sporije naplaćivali karte jer im je premalo izgledala kovanica od 20 euro centi. Ni u Litvi inflacija nije bila toliko velika koliko se strahovalo. Ali i Litva kao i davno prije, Njemačka, Belgija, Austrija, Grčka i ostale države prije uvođenja eura imale su ovo – euro starter kit, a vjerojatno će imati i Hrvatska.
Euro starter kit je početni paket eurokovanica svih osam apoena zatvorenih u plastičnu vrećicu. Cilj ovih kompleta prvenstveno je upoznati građane nacije koja će se pridružiti eurozoni s novom valutom. Drugi cilj je napuniti blagajne prije službenog uvođenja eura. Obično su ti kompleti dostupni u lokalnim bankama nekoliko tjedana prije promjene eura.
Naravno, starter kit nije besplatan, nego ćete ga dobiti za kune u protuvrijednosti. Ali sve to i starter kitovi i baltičke ili slovenske konverzije su ustvari u hrvatskom ulasku u euro najmanje važni jer Hrvatska jedina od svih zemalja koje su ulazile u euro, ulazi u vrijeme inflacije, rasta cijena benzina, ulja, brašna.
