Od danas znamo fiksni tečaj konverzije kuna u euro: 7 kuna i 53 lipe. Prvog siječnja postajemo 20. članica eurozone.
Uskoro će nam se svima činiti da smo siromašniji jer će na račune stizati stotice, a ne tisućice. Ministar financija koji uskoro napušta vladu nazvao je to povijesnim danom.
Nema više nazad, eurima počinjemo plaćati za 5 mjeseci o čemu je razgovarao Marko Šiklić s ekonomskom stručnjakinjom Marijanom Ivanov.
"Cijeli svijet je u stanju inflacije i kada ćemo uvoditi euro je izgledno da će cijene biti u uzlaznom stanju te da će u to smislu naša plaće vrijediti sve manje. To će bit i utjecaj svjetskog rasta cijena", objašnjava profesorica.
Vrlo je nezgodno vrijeme kada ćemo uvoditi euro, kaže stručnjakinja, jer cijene nisu transparentne ni sada, a neće biti ni tada jer mi ne znamo koliko što vrijedi. "Inflacija nam zamagljuje sliku", tvrdi Ivanov.
"Nema razloga za plakati jer je Europa cijela pod utjecajem geopolitičkih rizika, a taj rizik će se smanjiti kada uvedemo euro", kazala je Ivanov.
"Da je inflacija ostala na nekakvih dva posto godišnje tada bi učinak eura na cijene bio oko 0,25 - 0,50 posto. Međutim, kada je stopa inflacije veća, upravo te okolnosti netransparentnosti na svim tržištima mogle bi povećati cijene za čak jedan posto, a možda čak i do 1,5 posto", pojasnila je ekonomska stručnjakinja i dodala da će prelazak na euro najviše pogoditi one koji imaju niske plaće.
Na pitanje je li država dovoljno učinila da se pripremi za uvođenje eura Ivanov je odgovorila da su se državne institucije zadnje dvije godine intenzivno bacile s institucijalnom pripremom države za uvođenje eura.
"Po mom mišljenju kampanja je bila poprilično slaba. Mnogim građanima još uvijek nije jasno zašto napuštamo kunu i uplašeni su zbog inflacije i uvođenja eura. Mislim da ne razumiju makroekonomske koristi koje dolaze s uvođenjem eura, a one su daleko veće od troškova. Građani neće prvih nekoliko godina na svojoj koži osjetiti pozitivne efekte uvođenja eura", kazala je Ivanov.