Najave da bi od iduće godine, a prođu li izmjene zakona o sigurnosti na cestama, liječnici mogli biti ti koji će odlučivati mogu li njihovi pacijenti ili ne mogu voziti svoje automobile, digle su na noge struku, ali i dio prometnih stručnjaka koji smatraju da bi to moglo dovesti do još jednog problema. Naime, prometni stručnjaci već neko vrijeme upozoravaju da bi zbog toga moglo nabujati crno tržište lijekova, pa bi ljudi u strahu da ne izgube vozačke dozvole, lijekove mogli nabavljati nekim drugim, ne baš tako legalnim putevima.
Kakvi smo u Hrvatskoj uopće po tom pitanju? 'Padaju' li šverceri lijekova na našim granicama? U Ministarstvu unutarnjih poslova kažu nam da su nam u studenome 2021. godine evidentirane ukupno 504 zapljene lijekova koji kao aktivne sastojke sadrže tvari koje se nalaze na "Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga". U njihovim je akcijama zaplijenjena ukupno 391.371 tableta.
Srbi preko granice pokušali prošvercati Xanax
U najvećem broju slučajeva riječ je o pojedinačnim zapljenama manjih količina lijekova namijenjenih za osobnu upotrebu, dodaju iz policije.
"Od navedenih slučajeva, većina zapljena ostvarena je prilikom granične kontrole na ulasku u Republiku Hrvatsku. Riječ je o stranim državljanima susjednih zemalja koji tranzitiraju kroz Hrvatsku na putu prema zapadnoj Europi", pojašnjavaju nam iz MUP-a.
No, u 2021. godini jedan je 'ulov' na granici bio posebno velik. Radi se o slučaju koji datira od 9. rujna 2021. godine, kada su policijski službenici PU vukovarsko–srijemske proveli kriminalističko istraživanje nad trojicom srpskih državljana, nakon što je na području Vinkovaca obavljena pretraga osobnog automobila srpskih nacionalnih registarskih oznaka u kojoj je pronađeno 3540 bočica s ukupno 354.000 tableta Xanaxa, poznatog lijeka za smirenje.
"U ovom slučaju i nekoliko drugih, nesporna je namjera krijumčarenja takvih lijekova za ilegalno zapadnoeuropsko narkotržište iz država jugoistočne Europe, gdje nabava takvih lijekova nije pod striktnom kontrolom i nadzorom. Osim toga, postoji značajnija razlika između nabavne cijene u pojedinim državama jugoistopne Europe i prodajne cijene u zapadnoj Europi, čime se ostvaruje značajna protupravna imovinska korist", rekli su nam iz policije.
U međunarodnoj akciji uhićeno 544 osoba
No, hrvatska se policija ove godine itekako bavila ovom temom, a među većim akcijama je i slučaj od 27. kolovoza 2021. godine kada su policijski službenici PU zagrebačke proveli kriminalističko istraživanje nad troje hrvatskih državljana, a nakon što su u obavljenoj pretrazi više stanova, poslovnih prostora, garaža i vozila na području grada pronašli ukupno 46.562 razne vrsta tableta, 3340 ampula, dvije kutije i 14 vrećica praha s liste tvari zabranjenih u sportu, kao i 28.312 tableta i 248 ampula lijekova i dodataka prehrani.
To je pak uhićenje povezano s akcijom EUROPOL-a, koja je rezultirala s 544 uhićenja i zapljenom lažnih lijekova i doping supstancija vrijednih 63 milijuna eura.
Riječ je o operaciji Shield II, koja je pod koordinacijom Europola, a čiji je globalni napor usmjeren na trgovinu krivotvorenim lijekovima i zlouporabu lijekova te dopinških supstancija. Operaciju je vodila francuska Nacionalna žandarmerija, finska Carina, Grčka policija/Odjel financijske policije te talijanski Karabinjeri, a u operaciju su bila uključena i tijela za provedbu zakona iz 26 zemalja (19 država članica Europske unije i sedam trećih zemalja), Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), Svjetska antidopinška agencija i privatni sektor. Operacija se odvijala od 1. travnja do 15. listopada 2021.
Po završetku akcije, utvrđeno je da su doping i "korona lijekovi" bili na vrhu liste zabranjenih supstancija.
"Ilegalne dopinške supstancije uglavnom su se prodavale neprofesionalnim sportašima, većinom putem profila na društvenim mrežama ili osobno. Sportaši iz određenih sportskih skupina obično pokazuju veći interes prema supstancijama za doping", pojasnili su u nedavno objavljenom priopćenju.
Situacija relativno stabilna
"Proizvodi se razlikuju od sporta do sporta ovisno o željenom učinku. Nezakonito tržište stimulativnim sredstvima malo se mijenjalo, dok se intenzitet trgovine lijekovima protiv covida-19 značajno smanjio. Tijela za provedbu zakona spriječila su nekoliko pokušaja prijevara usmjerenih na nacionalna tijela, u okviru kojih su se nudili lijekovi i medicinski proizvodi, poput maski za lice i sredstva za dezinfekciju. Istovremeno, široka dostupnost cjepiva protiv bolesti covid-19 u okviru zakonitog opskrbnog lanca stvorila je nepovoljnu situaciju kriminalcima koji su željeli opskrbljivati ilegalno tržište", kazali su.
U akciji, prilikom koje je kontrolirano 2809 sportaša tijekom natjecanja (od kojih je njih 28 bilo pozitivno) te 3919 sportaša izvan natjecanja (četvero pozitivno), uhićene su 544 osobe, a 634 osobe prijavljene su pravosudnim tijelima.
Iz MUP-a procjenjuju da je situacija s crnim tržištem lijekova s prethodno navedenog Popisa u Hrvatskoj kroz duži niz godina relativno stabilna i da ne predstavlja značajniji i posebno zabrinjavajući udio u ukupnom ilegalnom tržištu droga.
Crno tržište lijekova povezano je sa susjednim zemljama, dodaju, s obzirom na to da imaju razvijenu farmaceutsku industriju, koja pod određenim okolnostima (slabija kontrola stavljanja lijekova na legalno tržište) predstavlja značajan izvor, zaključuju iz Ministarstva unutarnjih poslova.
Tako je stanje, dakle, bilo u 2021., a hoće li se situacija u 2022. pogoršati zbog izmjena zakona o sigurnosti na cestama, ostaje vidjeti.
