Kod nekih će izazvati lagodu i pitanje jesu li strahovi od umjetne inteligencije (AI) opravdani, dok je drugi već sada naveliko koriste u svom poslovanju. Dok neki promišljaju što je umjetna inteligencija, drugi grade svoju komparativnu prednost. Prema nekim projekcijama, umjetna inteligencija doseći će razinu sposobnosti čovjeka do 2060., a prema drugima već iduće godine.
Nenad Raca iz tvrtke Aduro ideja, koja je prije nekoliko godina uvrštena među 10 najboljih pružatelja telekomunikacijskih rješenja u Europi, rekao je da mnogi govore da umjetna inteligencija može zamijeniti čak i programere, ali on kaže da to još nije točno.
“To zaista nije točno, ali točno je da programeri koriste umjetnu inteligenciju. Mi se u posljednje vrijeme bavimo edukacijom, posebice na temu UI-ja i glasovnih agenata,” rekao je Raca.
Hajdi Ćenan je poduzetnica i suvlasnica startupa Airt, koji se bavi primjenom umjetne inteligencije.
Odgovorila je na pitanje što su glasovni agenti.
Mogu naučiti nečiji stil pisanja
"Svi su čuli za ChatGPT. Pojavila se mogućnost stvaranja virtualnih agenata koji se mogu specijalizirati za konkretne zadatke. Na primjer, možete agenta naučiti svom stilu pisanja tako što mu date svoje članke i materijale. Stvari su se već djelomično iskristalizirale, ali priča ide na višu razinu zbog novih sustava u kojima više agenata djeluje kao tim, međusobno komunicira i surađuje,” navela je Ćenan.
Takvi agenti mogu obavljati kompleksnije zadatke, pa čak i marketinšku kampanju od gotovo nulte točke, gdje se čovjek još uvijek čini nezamjenjivim.
“Na primjer, možete kreirati Google Ads kampanju od početka. Jedan agent može biti account manager koji komunicira s vama i postavlja pitanja o vašim ciljevima. Drugi agent može analizirati sadržaj za oglašavanje, treći pisati tekstove (copywriter), a četvrti postaviti kampanju na platformu i tako redom. Ono što je ranije zahtijevalo sate ili dane rada tima ljudi, sada se može obaviti za 15 minuta uz trošak od samo dva dolara. To je nova razina poslovanja, koja se može primijeniti na različite sektore. Govorimo o poslovima koji su standardizirani i repetitivni te jedva čekamo da ih automatiziramo jer nam oduzimaju vrijeme, a nisu kreativni,” rekla je Ćenan.
AI koji komunicira kao tim
Dodala je da takvi agenti sada s lakoćom mogu preuzeti poslove koje ljudi smatraju umarajućim, čak dosadnim, ali koje “netko” treba napraviti. To sada može obaviti umjetna inteligencija, koja zadatke može rješavati timski. Doslovno, jedan agent temeljen na umjetnoj inteligenciji preuzima zadatak čovjeka, drugi preuzima drugu zadaću, i oni međusobno komuniciraju timski te obavljaju zadatke.
Mislav Malenica, direktor tvrtke Mindsmiths i osnivač Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju (CroAI), dao je predviđanja koliko će umjetna inteligencija ući u pore svakodnevnog života.
"Za pet godina, svaki biznis i organizacija s web-stranicom i e-mailom imat će vlastiti sustav umjetne inteligencije za upravljanje komunikacijom. Naša kompanija bavi se relational AI-jem, koji omogućuje automatizaciju odnosa s klijentima na velikoj skali,” rekao je Malenica.
Dodao je da prije osam godina, kada su osnivali CroAI, Hrvatska nije imala pravu priliku sudjelovati u internetskoj revoluciji. “S AI-jem želimo osigurati da budemo na vrijeme (u korak s ostalima u svijetu, op.a.),” rekao je Malenica.
Nastavio je da je Hrvatska posljednjih pet godina značajno napredovala i, s obzirom na broj stanovnika, imamo mnogo uspješnih kompanija.
“Međutim, naš problem je mentalitet. Ako si rođen u Hrvatskoj, često imaš osjećaj da kao dio male nacije ne zaslužuješ puno. S druge strane, Amerikanci se osjećaju kao da im sve pripada. Hrvatska je dobra za započeti posao i dokazati svoju vrijednost, ali da biste ostvarili veći uspjeh, morate izaći na svjetsko tržište, primjerice u Ameriku. Mnogi se ne usude otići ili ne znaju što ih tamo čeka, pa ostaju ovdje neiskorišteni,” rekao je Malenica i otvorio pitanje mentaliteta uspjeha jedne male države.
Za pet godina svaki web sa svojim AI-om
Na panelu se otvorila tema o tome da će sve tvrtke s web stranicom uskoro imati svoj sustav umjetne inteligencije. Na pitanje je li kasno za kompanije koje to nisu napravile posljednjih dvije ili tri godine, Malenica je odgovorio ranijim iskustvom: "Jedan od mojih mentora u Americi bio je direktor tijekom internetske revolucije. Rekao mi je da su se direktori velikih kompanija tada bojali interneta. To mi je zvučalo smiješno – koji vrag? No, oni su toliko bili zauzeti drugim stvarima da nisu stigli ukloniti strah i isprobati internet. Slična situacija je danas s AI-jem. Nije važno kako AI radi – to je bilo bitno prije 10 ili 20 godina. Važno je kako će AI promijeniti svijet. Ne moraš razumjeti tehničke detalje da bi koristio alate poput Facebooka. Isto vrijedi i za AI – alati su već zreli. Ono što nije zrelo jest naša sposobnost da prepoznamo vlastiti strah: 'Nije pravo vrijeme, neka to učini sljedeća generacija.' Svijet se nepovratno mijenja. Pitanje je - hoćeš li biti među prvima i dohvatiti benefite ili ćeš samo pokušavati sustići?"
AI predviđa scenarije
Uvijek kontroverzno pitanje hoće li AI zamijeniti čovjeka jer neke poslove koji traju satima (čak danima), AI obavlja u minutama i to jeftinije. Nenad Raca otkrio je u čemu AI može biti koristan i kako može spriječiti neželjene scenarije.
"AI pomaže u stvaranju scenarija prije nego što se dogode. U komunikaciji s AI-jem možemo ljudima omogućiti da pogriješe u simulaciji, umjesto u stvarnosti. Na primjer, simulacije stvarnih situacija na tržištu ili razgovora s neprijateljski nastrojenim partnerima. AI daje novi nivo edukacije i priprema ljude za različite situacije," pojasnio je Raca. Prevedeno – AI može čovjeka pripremiti na razgovor s neprijateljski nastrojenim partnerima i dati predviđanja kakva će biti reakcija druge strane. Time može pojedinca bolje pripremiti za susret i pružiti uvid u nekoliko scenarija tijeka razgovora.
Hajdi Ćenan imala je dodatno viđenje: “Ljudi se uglavnom ne boje automatizacije – čak su sretni što će se osloboditi dosadnog i repetitivnog posla. Hoće li dio poslova nestati? Da, ali to je neminovno sa svakom tehnologijom. Razlika u ovoj revoluciji je brzina promjena. Pogledajmo prošlost – primjerice, 1980-ih su postojale telefonske centrale i operateri koji su spajali pozive. Toga više nema, ali su se pojavili drugi poslovi. Isto će se dogoditi s AI-jem – pojavit će se poslovi koji zahtijevaju poznavanje novih alata. Ključno je biti u tijeku s promjenama i prilagoditi se na vrijeme."
Mislav Malenica dotaknuo se promišljanja svakodnevnog čovjeka: "Moja supruga je nuklearni fizičar, imamo šestero djece. Svaka odluka koju donosimo danas utječe na njihovu budućnost. Razmišljam o tome kako nakon tisućljeća ljudska civilizacija i dalje nije efikasna. Na primjer, imamo pristup informacijama, ali se često osjećamo izgubljeno – ne znaš kome vjerovati.
U svijetu povjerenje u institucije, države, medije i kompanije pada. Ljudi osjećaju da su sami, iako imaju pristup svemu. AI može pomoći da se usredotočimo na ono što je važno – zdravlje, obitelj, kreativnost. Najveća revolucija s AI-jem dogodit će se u tome kako poboljšavamo međusobnu komunikaciju i razumijevanje."
Na pitanje kada će AI dosegnuti razinu čovjeka, sljedeće godine ili za 60 godina, Hajdi Ćenan i Nenad Raca odgovaraju da je istina prema njihovim promišljanjima - negdje između.
S obzirom na to da je konferencija Meeting G2 osmišljena kako bi spojila poslovni svijet Hrvatske i ljude hrvatskih korijena diljem svijeta te predstavila uspješne poduzetnike (koji u svom radu pariraju čak najjačim svjetskim igračima), postavilo se pitanje imamo li razloga vjerovati da su naši ljudi i talenti relevantni u svijetu, možda čak i bolji?
Nenad Raca je odgovorio: "Nije problem doći do kontakta – ponekad je to vani čak i lakše. Naši talenti su dobro prihvaćeni, a Hrvatska se u svijetu gleda pozitivno. Baltik je dobar primjer – to su male države, ali kod njih nema straha od neuspjeha, dok je taj strah kod nas vrlo izražen. 'Što ako ne uspijem?' – to je najveća mana naših ljudi. Nije da nešto ne znaju, nego misle da to nije dovoljno."
Što će selo reći?
Hajdi Ćenan potvrđuje da je taj moment kod nas još prisutan, iako se s novim generacijama to pomalo mijenja. "Taj osjećaj sramote zbog neuspjeha – 'Što će selo reći?' – moramo prevladati. Imamo nevjerojatne ljude, i često se ističu priče o firmama koje su postale jednorozi ili su prodane za ogromne iznose. Iz Hrvatske se može napraviti globalno relevantan posao, ali treba raditi na olakšavanju poslovanja. Hrvatska je izvrsno mjesto za početak i testiranje, ali da biste uspjeli, morate izaći na globalno tržište."
Na jubilarnoj 10. Konferenciji Meeting G2 okupilo se gotovo 300 sudionika iz 15 zemalja svijeta. Tijekom 10 godina, kroz konferenciju se omogućilo umrežavanje više od 300 kompanija i startupa, dok je na svim konferencijama okupljeno više od 2000 sudionika iz 33 zemlje te su ostvarene stotine poslovnih suradnji. Ove godine kroz čak devet panela govorilo se i o uspjesima kontinentalnog turizma u Hrvatskoj, o novoj eri izvrsnosti hrvatskog vinarstva kroz priču o pjenušcima, potom o poreznom sustavu i prilikama da se kroz porezne mjere privuku ulaganja izvana i povratak iseljenika čak vrlo dalekih zemalja i čak druge ili treće generacije Hrvata. Posebno mjesto imale su liderice u poslovnom svijetu.
POGLEDAJTE VIDEO Lorena i Karlo rade isti posao za istu plaću. U Hrvatskoj to je još uvijek iznimka
