Nakon što je najavljen početak cijepljenja ostaje nam puno neodgovorenih pitanja, o mjerama, o cjepivu, o tome što možemo očekivati.
Gošća DIrekta je stoga molekularna biologinja, doktorica Andreja Ambriović Ristov, s Instituta Ruđer Bošković.
Bili ste na Savjetu, niste izbačeni, jeste li savjetovali premijera da treba ići u tvrđi lockdown?
Jesmo. Kao što ste vidjeli, mjere će sutra biti donesene, u ponedjeljak počinju. To je na neki način vrlo blizu lockdownu, pokušavamo ga izbjeći, premijer i vlada moraju balansirati između ekonomije i zdravlja, ali ovo su vrlo stroge mjere i treba ih tako i shvatiti.
Neće se moći ići iz jedne županije u drugu.
Nažalost, to je potrebno. Trebalo je učiniti možda neke mjere ranije, ali sad smo tu gdje jesmo i treba ove mjere ozbiljno shvatiti i poštovati ih i pokušati epidemiju staviti pod kontrolu.
Kako biste građanima savjetovali da se ponašaju za Božić?
Preporučila bih da se nose maske, ali to nije baš tako jednostavno. Imamo tjedan dana do badnjaka, neka svi razmisle da u subotu počnu jednu svoju malu samoizolaciju. Imaju dovoljno vremena, gotovo šest dana da prate svoje zdravlje, da svaki respiratorni, gastrointestinalni, bilo kakvu temperaturu shvate kao alarm. Ako u tih šest dana ipak budu izolirani puno je manja vjerojatnost da će prenijeti virus svojim najbližima, pogotovo onim starijima koji mogu imati ozbiljniju bolest.
Maske za ručkom, da ili ne?
Bilo bi dobro da razvuku stol maksimalno koliko mogu i da budu što dalje jedni od drugih i kada ne jedu da stave maske.
Velik broj umrlih je posljedica zaraženih od prije 20 dana. Velik broj umrlih možemo očekivati i u idućem tjednu?
Čini se kao da sad sve skupa pada, ali ne treba se veseliti prerano, to mogu biti samo oscilacije, to mora trajati malo duže da bismo bili sigurni. Dva zadnja dana je statistički značajan pad, ali to nije dovoljno da bismo se veselili. Jedino strože mjere i poštovanje svih mjera može povući broj zaraženih povući prema dolje. Broj hospitaliziranih i umrlih kasni za brojem novooboljelih. I danas je kolega Polašek rekao da je otprilike 19 dana prosječno vrijeme od trenutka kad se netko zarazi do trenutka kada premine.
To govori da ako smo imali velike brojke zaraženih da ćemo imati velike brojke umrlih.
Da. To treba biti upozorenje svima nama da mjere nisu napravljene da nekome pokvare Božić već da u siječnju nemamo ponovno eksploziju, a krenuli smo od velikog broja i da ne dođemo do broja koji neće biti ugodan ni za izgovoriti.
Zanimjlivo je da kažete da ove brojke govore da smo prije tri tjedna imali puno više zaraženih nego što smo znali. Cijelo vrijeme imamo veći broj zaraženih?
Da, to smo puno puta rekli, čim pređemo oko pet posto pozitivnih u uzorku koji sitražujemo, a imali smo već i više od 40%, zapravo uopće više ne znamo koliko imamo zaraženih i jedino po čemu možemo pratiti epidemiju je broj hospitaliziranih i broj preminulih, dakle broj je bio puno veći.
Puno je strahova oko cjepiva, mnogi strahujuda mijenja naš genom, da je GMO...
Nijedno to cjepivo neće promijeniti našu gensku strukturu, to odgovorno tvrdim. Adenovirusna cjepiva se ne ugrađuju u genom, iskustvo s njima je ogromno. Imamo ga kroz 30 godina, 25 godina se testira kao sredstvo za gensku terapiju tumora kod pacijenata koji imaju tumor, koji su imunokompromitirani i nije se pokazalo da ima štetne posljedice. Javnost ne zna, ali u veljači je odobreno prvo cjepivo temeljeno na adenovirusu protiv ebole, a to je bila velika epidemije u nekim afričkim državama. To nije prvo cjepivo koje će biti odobreno.
S druge strane messenger RNA (mRNA) nikako ne može ući u naš genom, nema nikakvog straha, svi mogu pristupiti cijepljenju bez bojazni.
Čuli smo onog svećenika koji tvrdi na Facebooku da cjepivo sadrži tkivo fetusa, koliko u tome ima istine?
Nema u tome istine. Stanice koje su različitog podrijetla, bilo da su embrionalne, iz fetusa ili su stanice tumora od nekih ljudi koji su nažalost imali tumor, to su stanične linije koje koristimo već godinama. To su samo stanice, nisu ljudi. Za velik broj lijekova su u razvoju korištene, biološki llijekovi, koriste se takve stanice. Zašto je to sada problem, zašto nije bio prije? Nema fetusa. Adenovirusi koji se uzgajaju na tim stanicama se pročiste i nema nikakvih tragova proteina iz tih stanica koje, opet, nisu fetusi.
Cijepljenje počinje 27. prosinca, imamo li plan i je li procjena o 4-5 mjeseci da se svi cijepimo realna?
Nećemo se baš možda svi cijepiti, ali to još ne možemo znati kakva će biti dinamika isporuke cjepiva. Ali i dalje, i dulje od šest mjeseci ćemo morati biti s maskama...
Prije jeseni ih nećemo skinuti, a hoćemo li tada, sve će ovisiti o dimaici cjepiva, volji stanovništva da se cijepi. Teško je procijeniti, ali pozivam ljude da postavljaju pitanja, a mi ćemo svi rado odgovoriti i nadam se da ćemo uspjeti pobijediti pandemiju.
