Na početku pandemije, tijekom proljeća prošle godine, Vlada je objavila da će gospodarskim sektorima koji će biti pogođeni zbog pandemije pomoći u isplati plaća radnicima. Međutim, nije bilo objašnjeno javnost po kojim će se točno kriterijima isplaćivati državni minimalac.
Potpore za očuvanje radnih mjesta su se od tada više puta mijenjale, od iznosa do uvjeta pod kojima se dodjeljuju i sada, više od godinu dana kasnije, jedna stvar je ostala ne promijenjena. I dalje nije definirano po kojim će se točno kriterijima nove mjere uspostaviti. Nove mjere ovoga puta su Vladine najave da će potpore za gospodarstvenike biti povezane s cijepljenjem radnika, piše Telegram.
Hoće li se moći zaobići problem zaštite podataka radnika?
Za razliku od ožujka prošle godine, kada su uvjeti za dodjelu potpora ipak bili osmišljeni relativno brzo, a sa samom Vladinom namjerom nitko nije ni polemizirao, situacija je sada sasvim suprotna. Novi plan o vezivanju potpora s Covid potvrdama izazvao je kritike i protivljenje. Ponajviše oko same činjenice je li ta mjera uopće provediva na zakonit način te koja je točno njezina svrha.
Sastanak ministara, poslodavaca i sindikata zbog uspostave mjere održan je u srijedu, a ministar Josip Aladrović objasnio je da bi poslodavci dobivali potpore za one zaposlenike koji imaju Covid potvrdu.
Detalji još nisu dogovoreni, ali iz neslužbenih izvora doznaje se kako bi Vladin plan u praksi mogao funkcionirati. Ideja je da poslodavci Hrvatskom zavodu za zapošljavanje šalju popis zaposlenika za koje traže potporu. Uz zahtjev se prilažu svi osobni podatci koji su se i prije prilagali no, prema neslužbenim informacijama, taj popis Zavod proslijeđuje Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) koji bi potom provjeravao status cijepljenosti radnika.
Podaci koje bi HZZO slao natrag HZZ-u bili bi anonimizirani. Točnije burza rada ne bi dobila informaciju tko je cijepljen, a tko nije ili tko je prebolio Covid, nego samo broj ljudi koji u nekoj firmi ispunjavaju uvjete za Covid potvrdu, na temelju čega bi poslodavac dobio pandemijske potpore.
Dakle, ako poslodavac pošalje deset imena, a sedam ljudi je na primjer cijepljeno ili je preboljelo Covid, ne bi bilo otkriveno koji su to ljudi imenom i prezimenom, nego bi se poslodavcu samo potvrdilo da ima pravo na sedam potpora.
Moguće je da bi se na taj način zaobišao problem zaštite osobnih podataka građana jer poslodavci ne bi morali tražiti informacije o zdravstvenoj situaciji od svojih zaposlenika. Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka kažu da kada je cijepljenje protiv Covida-19 dobrovoljno poslodavci nemaju pravni temelj na osnovu kojeg bi od radnika zahtjevali potvrdu o cijepljenju.
Ministar Aladrović kaže da će sve što se tiče obrade podataka biti u skladu sa zakonom, ali onda se otvara problem na koji još ne otkrivaju rješenje: što s radnicima koji pravo na Covid potvrdu imaju temeljem negativnog testa, a ne cijepljenja ili preboljenja?
EU digitalnu Covid potvrdu osoba može zatražiti i temeljem negativnog antigenskog ili PCR testa. U tom slučaju potvrda se izdaje na kratko razdoblje, 48 ili 72 sata od uzimanja brisa.
Ako se potpore vežu uz te Covid potvrde, hoće li se radnici, koji nisu cijepljeni, ali su negativni, morati konstantno testirati? Hoće li HZZ svakih 48 ili 72 sata provjeravati status tog zaposlenika? Ili će biti dovoljno jedno testiranje, u trenutku odobravanja potpore ili u trenutku kada poslodavac preda zahtjev HZZ-u? Iz ministarstva ne daju konkretne odgovore na ova pitanja.
Koja je točno svrha nevedenog plana, jer ako se na ovaj način želi povećati postotak procijepljenosti u Hrvatskoj, to se neće dogoditi, barem ne u ozbiljnoj mjeri i ne u ovom trenutku. Potpore se više ne isplaćuju onako masovno kao na početku krize; za lipanj su prema Vladinim podacima odobrene za oko 110 tisuća zaposlenih.
Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, barem jednom dozom u Hrvatskoj je cijepljeno nešto manje od 45 posto odraslih. Prema tome, među onima za koje su odobrene potpore ima, pretpostavimo, 60-ak tisuća necijepljenih. Kada bi svi oni odjednom pohrlili na cijepljenje, Vladin plan tek bi neznatno povećao postotak procijepljenosti u populaciji.
