Osnovne crte plana za ekonomsku politiku u idućoj godini Plenković je predstavio na konferenciji poslovnog časopisa Lider "Dan velikih planova", ističući kako se nalazi u poziciji "potencijalnog, mogućeg, eventualnog mandatara za sastav buduće hrvatske Vlade" te da govori "u tom hipotetskom tonu i kontekstu pregovora s drugim strankama".
PUPOVAC SAZVAO KONFERENCIJU KAKO BI SE OBRANIO: ‘Nije istina da Srbi žele fotelje’
"Naš je cilj postaviti hrvatsko gospodarstvo na zdrave temelje, a naši će napori biti usmjereni na provedbu mjera koje će dovesti do gospodarskog rasta i razvoja Hrvatske, kreiranja novih radnih mjesta, uz istodobno povećanje socijalne pravednosti i demografsku obnovu, uključujući zaustavljanje iseljavanja mladih. Trenutačni vanjski čimbenici nam idu u prilog i imaju utjecaja na kretanja u gospodarstvu, ali moramo biti svjesni kako je potrebno imati osmišljenu ekonomsku politiku, koja će takve povoljne okolnosti iskoristiti za rast gospodarstva", rekao je Plenković.
Cilj do 2020. postići rast od pet posto
Istaknuo je i da je cilj do 2020. postići gospodarski rast od pet posto, stvarati nova radna mjesta odnosno dostići stopu zaposlenosti od 68 posto, što znači otprilike 180 tisuća novih radnih mjesta, potom demografska obnova, društvena pravednost, uređen sustav socijalnih naknada i mirovina te poticajno okruženje za realizaciju kreativnosti, znanja i vještina svakog pojedinca.
‘NIŠTA SE NE NUDI’: Plenković konačno progovorio o navodnom prekidu pregovora s Mostom
Nabrojio je i mjere kojima će se to postići, a koje će "provoditi kompetentni ministri, koji su se dokazali u svojim područjima", i to kroz pet stupova ekonomskog programa.
Prvi je cjelovita reforma poreznog sustava, sa ciljem njegova pojednostavljenja i poreznog rasterećenja poduzetnika i građana, a kako bi se, u konačnici, vratilo povjerenje ulagača. U to je ubrojio i aktivaciju državne imovine u funkciji gospodarstva te temeljito restrukturiranje javnih poduzeća.
Drugi je stup ulaganje u generatore rasta, među kojima je Plenković izdvojio poljoprivredu, ali i turizam te industriju. Veća učinkovitost institucija je treći stup i podrazumjeva digitalizaciju, uvođenje e-uprave, povezivanje javne uprave i sl., kako bi se uspostavio jedinstveni način komunikacije s javnom upravom, dok je četvrti stup održivost javnih financija, a peti reforma obrazovnog sustava.
Nastavit ćemo sa smanjivanjem deficita proračuna i udjela javnog duga u BDP-u kroz pažljivu kombinaciju fiskalne konsolidacije i generiranja rasta. Proračun za sljedeću godinu upravo će se temeljiti na tom načelu. U tom kontekstu nastavit ćemo i s dijalogom s Europskom komisijom te nastaviti s izradom kvalitetnih nacionalnih programa reformi i konvergencije. Njihov je cilj smanjivanje deficita, makroekonomska stabilnost, jačanje konkurentnosti i stvaranje novih radnih mjesta", rekao je Plenković.
Naglasio je da proračun vidi kao točku preokreta. "Javne financije trebaju nastaviti pozitivan smjer iz 2016. i ići trajno dalje u pozitivnom smjeru, uslijed čega bismo trebali izaći iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) i poboljšati izglede kreditnog rejtinga, a nakon toga i sam rejting. Stoga će i 2017. naš fokus biti na rashodnoj strani proračuna", naglasio je, dodajući kako je cilj deficit opće države sljedeće godine svesti na dva posto BDP-a, što će pridonijeti i smanjenju udjela javnog duga u BDP-u.
"Hrvatska danas plaća 12 milijardi kuna kamata na javni dug. Podizanje kreditnog rejtinga i smanjenje kamata na dug predstavlja jedan od ključnih prioriteta. Javni dug je u mandatu Vlade od 2011. do 2015. narastao za 73 milijarde kuna i dosegao 86,7 posto BDP-a. To je neodrživa dinamika rasta i čini izvor ranjivosti gospodarstva te je ključan naglasak fiskalne politike stavljen na stabilizaciju i smanjenje javnog duga", rekao je Plenković, dodajući da je plan do 2020. imati uravnotežen proračun.
Deranja: neodgodivo početi promjene potrebne gospodarstvu
Među ostalima, skupu se obratila i predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja, koja je izrazila nadu da će se što prije formirati stabilna Vlada koja će iskoristiti zamah gospodarstva i neodgodivo početi promjene potrebne domaćem gospodarstvu.
"Konačno se možemo malo opustiti jer sve prognoze govore da će BDP i dalje rasti i vjerujem da planove za 2017. godinu radimo s više optimizma.(...) U planovima članica HUP-a za sljedeću je godinu još snažniji, pa i dvoznamenkasti rast, a i sve više investicija, što je posebno dobra vijest. Dakle, zaista ima razloga za zadovoljstvo i nadu da smo ušli u mirnije vode. Ipak, zadržavamo razumnu dozu opreza jer uvjete poslovanja, o kojima uvelike ovise i naši planovi, ne određujemo mi sami, nego ih kreira politika", kazala je Deranja.
MOST IZNENADA PREKINUO PREGOVORE S HDZ-om?! ‘Samo su se ustali i otišli…’
Pritom je naglasila da od nove Vlade očekuje "odlučne i brze poteze".
"Ovaj gospodarski zamah treba iskoristiti i odmah, bez daljnjih odlaganja započeti s provođenjem promjena koje će omogućiti da započeti rast bude održiv i, što je još važnije, bude veći, jer je rast od dva do tri posto dobar, ali nije dovoljan", rekla je predsjednica HUP-a, i dodala da je Hrvatskoj potreban rast od barem četiri, pet posto. Do takvog je rasta, dodala je, itekako moguće doći ako država konačno u svoje planove uključi i ozbiljne reformske mjere i ako se, nakon privatnog, i javni sektor restrukturira.
