Mnoge ovih dana zanima hoće li sljedećih mjeseci doći do pada cijena nekretnina. Posebno zato što se na globalnom tržištu već lagano mogu uočiti signali pada, a i razne institucije poput Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke vjeruju kako postoje naznake da bi cijene mogle ići prema dolje.
''Ima tu puno faktora, ali činjenica je da se zbog visoke inflacije dižu kamate. Američka i Europska središnja banka dižu kamate u nekakvim ciklusima, mi očekujemo da će taj ciklus promijeniti trendove negdje od jeseni pa na dalje. Posebno iz razloga što poskupljuje novac'', rekao je za RTL.hr stručnjak za nekretnine Dubravko Ranilović.
'Trendovi će se promijeniti na jesen ili zimu'
Naglasio je kako tu postoje još neki faktori koji su vezani uz pandemiju i rat u Ukrajini, te se zbog toga ne može s potpunom sigurnošću znati što se može očekivati na jesen i zimu, no činjenica je da je inflacija previsoka i da su kamatne stope počele rasti što će, pojašnjava Ranilović, svakako utjecati na smanjenje potražnje.
Ranilović je pojasnio su svi ciklusi cijena do sada bilu u ritmovima od 7-8 godina i kako se zasigurno ovaj trend rasta cijena i potražnje ne može nastaviti.
''Tako smo imali ciklus od 2001. do 2008. godine kad je raslo, pa od 2008. do 2015. kad je padalo. Tako da se nadam da sad taj ciklus neće biti krizan, nego da će samo biti jedan ciklus u kojem će se promijeniti trendovi. Smatramo s obzirom na rast kamatnih stopa da će se trendovi promijeniti ovu jesen odnosno zimu'', kazao je Ranilović.
Dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-a Boro Vujović također je naglasio kako puno parametara utječe na to što se s tržištem nekretnina događa.
''Kad je u pitanju recesija, sve ovisi o snazi i dužini te recesije. Prisutan je određen rast kamatnih stopa, ali mislim da on kakve su sad najave, neće bit tako drastičan da bi doveo do velikih problema i pritiska na prodaju'', rekao je za RTL.hr Vujović.
''Realno je očekivati da će doći do zaustavljanja ovog trenda visokog rasta cijena. Mislim da će se prije zaustaviti ovaj rast, nego da će cijene krenuti prema dolje. Doći ćemo u rekao bi stabilnu situaciju gdje će ljudi doći možda u situaciju gdje će biti primorani korigirati cijenu. Ali da će doći do nekog velikog globalnog pada, mislim da to nije realno očekivati'', dodaje Vujović.
Vujović napominje kako su cijene nekretnina narasle puno manje nego cijene hrane i energenata.
Utjecaj prelaska na euro
Ulazak u eurozonu, prema Vujovićevu mišljenju je određena zaštita, kako nam se ne bi događao neki veliki rast kamatnih stopa. Dok Ranilović ne vjeruje da će euro ostaviti traga na cijeni nekretnina.
''Prelazak na euro neće utjecati na tržište nekretnina. Mi smo gledali da su primjerice cijene padale u trenutku kad smo ulazili u Europsku uniju, zato što su bitniji ovi drugi faktori nego sama činjenica ulaska u eurozonu. Puno je bitnije ono što se globalno događa i kakva će biti svjetska ekonomija nego sam ulazak u eurozonu'', pojasnio je Ranilović.
Ranilović, koji je inače predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-a, napominje kako se očekivao nekretninski boom i prilikom hrvatskog ulaska u EU, no kako se on nije dogodio.
''Tako će biti i sa ulaskom u eurozonu. Čak nam je za priobalno područje interesantniji ulazak u Schengen'', rekao je Ranilović.
Problemi s novogradnjom
Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-a rekao je kako cijene novogradnje ovise o odnosu potražnje. Uz to, na novogradnju utječu još neki drugi faktori kao što je cijena materijala i cijena radne snage.
''Na cijelom području Europe imamo problem radne snage i problem materijala. Ta cijena se konačno stabilizirala, ali to je nešto što još dodatno utječe. No to ne treba generalizirati, ovisi gdje gradite. Veliki je raspon u Zagrebu, ali i u cijeloj Hrvatskoj'', rekao je Ranilović.
Upitan o tome je li APN nešto na što se u ovom trenutku treba odlučiti, Vujović je kazao kako je to mjera iz prošlosti.
''Učinci APN-a nemaju toliko velik utjecaj na tržište nekretnina. To je mjera iz 2017. kojoj je cilj bio zaustaviti iseljavanje mladih i omogućiti im da si mogu priuštiti nekretninu u Hrvatskoj. Ta mjera nije postigla taj svoj cilj. Onaj tko je kreditno sposoban i ima posao na neodređeno, taj ionako ne iseljava iz Hrvatske'' zaključuje Vujović.
