Na tržištu nekretnina vlada kaos. Koliki? Možemo samo nagađati. Na statističke podatke se, naime, nije moguće pozvati jer država gotovo nevjerojatno predanom aljkavošću pristupa ovoj temi.
Nedavno smo, primjerice, pokušali doći do službenih podataka o prosječnoj cijeni najma stana u Hrvatskoj i većim hrvatskim gradovima. Za informacije smo se obratili Poreznoj upravi, vodeći se logikom da tijelo koje barata ugovorima o kupoprodaji nekretnina i ugovorima o najmu vodi nekakvu bazu podataka na ovu temu. Nažalost, kako su nam lijepo objasnili, "Porezna uprava nije tijelo nadležno za izračun prosječnih najamnina stambenog prostora" te slijedom navedenog nisu u mogućnosti dostaviti tražene podatke.
Obratili smo se s istim pitanjem Državnom zavodu za statistiku (DZS). Oni su nam pak odgovorili da mogu izlistati tek indeks za socijalne i tržišne najamnine, i to samo na razini Hrvatske. To su postotci koji ne znače puno dokle god ih ne možemo pretočiti u eure, a podatak o prosječnim cijenama najma izražen u eurima DZS, kazali su nam, ne posjeduje.
Kako, temeljem toliko nepoznanica, Ministarstvo graditeljstva namjerava donijeti prijedlog Nacionalnog plana stambene politike početkom iduće godine, nije jasno. Međutim, zanimljiv podatak o stanju na tržištu nekretnina otkriva nam, vrlo neočekivano, to isto ministarstvo temeljem podataka koje im je ustupio - HEP.
POGLEDAJTE VIDEO: Pada prodaja stanova, a RTL Dosje donosi analizu, padaju li cijene nekretnina?
Preko 70 tisuća stanova prazno
Prema podacima HEP-a za prošlu godinu, naime, u Zagrebu od 372 tisuće stanova u njih 54 tisuće nije registrirana potrošnja električne energije.
U Splitu pak od 82 tisuće stanova potrošnja nije zabilježena za 8500 stanova.
U Rijeci 9335 stanova, od prijavljenih 69 tisuća, također nije evidentiralo potrošnju.
To bi značilo da u Zagrebu, Rijeci i Splitu više od 70.000 stanova zjapi prazno.
"Kroz analizu koju provodimo potrebno je pronaći razloge kao i odgovore na ovako značajni stambeni fond koji nije u funkciji", kažu nam u Ministarstvu graditeljstva.
Subvencionirani program najamnina?
Za Gojka Bežovana, profesora na Pravnom fakultetu i jednog od vodećih hrvatskih stručnjaka za socijalnu politiku, ovaj podatak nije novost. Ipak, upozorava, treba ga promatrati s oprezom.
Jesu li ta brojila u prostorima u kojima se može živjeti? Ne mora biti", upozorava Bežovan. "Mi smo ranije identificirali temeljem popisa stanovništva da u Zagrebu imamo znatno veći broj stambenih jedinica nego što imamo kućanstava", podsjeća.
Slaže se ipak da je HEP-ova brojka velika čak i ako bismo je prepolovili temeljem podataka kao što su, primjerice, neriješeni imovinsko-pravni odnosi.
"To je jako puno, ali to se kod nas ne stavlja kao tema ozbiljnih javnih rasprava. U Zagrebu su se 1927. godine vodile snažne rasprave o pitanju stanovanja što je rezultiralo konkretnim stambenim projektima. Danas se na razini EU-a vode ozbiljne rasprave o problemu priuštivog stanovanja i ide se s posebnim mjerama kada su u pitanju prazne stambene jedinice - sada manje-više sve zemlje imaju programe subvencionirane najamnine i troškova stanovanja kako bi se pomoglo ljudima da podmire stambene potrebe", kaže Bežovan.
Gdje je u toj priči Hrvatska, možda saznamo u petak, kad će u Novinarskom domu biti predstavljena publikacija „Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske u 2022. godini“. Međutim, ne treba imati visoka očekivanja. Put od statistike do strategije je jako dug, a ako je suditi po našim institucijama, zapinje već na prvom koraku.
