Iako se to iz javnih nastupa ne bi dalo zaključiti, hrvatska i slovenska strana daleko od očiju javnosti intenzivno su pregovarale o problemu granice. Konkretno, održano je sedam sastanaka na ekspertnoj i političkoj razini, koji su trajali najmanje pet sati, a rezultat kojih je bio kompromisni prijedlog rješavanja tog bilateralnog spora, piše Večernji list.
Taj je prijedlog predstavljen i predstavnicima stranih država koji su ga ocijenili vrlo pozitivno te označili kao konstruktivan način kojim bi se počeo rješavati problem. Čak je i američki diplomat Hoyt Lee nedavno rekao da su "države jako blizu dogovora".
Prijedlog ocijenili dobrim, pa ipak odustali od njega
Premda je i sama taj okvir za rješavanje problema ocijenila dobrim, Slovenija se u zadnji tren ipak povukla, i to tijekom posljednjeg posjeta premijera Mire Cerara Zagrebu. Unatoč tomu, postoje naznake da je spomenuti prijedlog još "živ", piše Večernji list.
Slovenska strana poručila je Hrvatskoj da sve o čemu se dotad razgovaralo bude stavljeno na papir, a prijedlog koji je formalizirala hrvatska strana Ljubljana je ocijenila jako dobrim. Stranim diplomatima predočen je taj dokument proizašao iz zajedničkih razgovora koji bi se, recimo, mogao zvati Protokol o granici.
Razgovaralo se o tome da bi imao određenu preambulu koja bi bila minimalistička, a u kojoj bi utvrdili o čemu se i jedna i druga država slažu i oko čega nema prijepora. Preduvjet svega toga jest taj da se dogovori i nacrta granica na kopnu i na moru te priloži na posebnim kartama koje bi bile dio tog protokola. Ta bi granična crta morala biti drukčija od one u arbitražnoj odluci, i na moru i na kopnu. S malim izmjenama i popravljanjem crte, za što je potrebna i politička volja, moguće je postići to da se izađe u susret objema državama te obje države mogu reći da su profitirale, piše Večernji list.
Cerara pritisnuli politički partneri ili se uplašio?
Prema prvom članku protokola, obje bi države potvrdile da granica na kopnu ide na način kao što je ucrtana u kartama u okviru tog protokola, dok bi se druga točka na isti način bavila granicom na moru. Treća bi točka bila režim plovidbe kroz hrvatsko teritorijalno more, gdje bi režim bio i malo liberalniji, a četvrta komisija kojom bi se demarkirala odnosno obilježila granica na kopnu. Time bi bile zadovoljene obje strane - Slovenija bi mogla reći da napokon ima komisiju za demarkaciju, a Hrvatska bi imala ucrtanu granicu.
Zadnja odredba odnosila bi se na stupanje tog protokola na snagu. Svaka država sama bi odlučila o postupku potrebnom da taj protokol stupi na snagu. Za Hrvatsku bi to svakako bila ratifikacija u Saboru, jer je riječ o međunarodnom ugovoru, dok je Slovenija razmišljala o slanju u vladu ili u parlament.
Situacija oko ovog protokola promijenila se 19. prosinca kada ga je, piše Večernji list, slovenski premijer Cerar odbio u Zagrebu. Nagađa se da je tome kumovalo ili upozorenje Cerarovih političkih partnera da "ništa ne potpisuje" ili njegov manjak državničke hrabrosti.
