Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak za Večernji list je kazao kako nije moguće garantirati da su stroge epidemiološke mjere stvar prošlosti i da će ukoliko se situacija pogorša, posegnuti za takvim mjerama.
''Naučili smo nešto iz gotovo tri godine rješavanja pandemije; lockdown i mjere zabrane okupljanja neće biti potrebne, hoće li druge, vidjet ćemo, ali u ovom trenutku nema potrebe. Omicron je blaža varijanta bolesti koja dominira, nemamo zapunjavanja bolnica, što je najgore što se u epidemiji korone može dogoditi, a dogodilo se nekim zemljama, nama nikad'', naglasio je Capak.
Uz to je napomenuo kako su još ostale obvezne maske u zdravstvenom i socijalnom sustavu. Istaknuo je i to da maske ljudi sada češće nose ako procjene da su im potrebne.
''Nismo nikada rekli da ne treba nositi maske, ali to je sad u formi preporuke svugdje gdje je puno ljudi i gdje se ne može držati razmak. Vidimo da neki nose, naročito oni koji procijene da je to potrebno njima, zbog određenih drugih bolesti'', rekao je Capak.
Kazao je kako u Hrvatskoj još uvijek imamo veliki broj slučajeva dnevno, ali nema teških slučajeva. Nema puno ljudi na respiratoru i nema puno smrti.
''Omicron je blaža varijanta i, naravno, predstavlja problem onima kojima se dogodi teža bolest, ali uglavnom nema težih slučajeva koji zahtijevaju hospitalizaciju. Brojke nam sad padaju više od dva tjedna, imali smo porast na početku školske godine, ali omicron sad jenjava, puno ljudi je preboljelo, puno se cijepilo, zaštita je dobra. Ako se ne dogodi mutacija, brojke će ostati kakve i jesu. Blagi porast očekujemo kad dođe hladnije vrijeme i ljudi budu uglavnom u zatvorenom, ali ne mislimo da će brojke drastično rasti'', kazao je Capak.
Smatra kako korona nije unazadila hrvatski zdravstveni sustav, nego se zbog ogromnih broja hospitalizacija, zdravstveni sustav preusmjerio na tu jednu bolest. Bila je potrebna i izolacija pa nije bio moguć kontakt s liječnikom osim za hitne slučajeve, što je dijagnostiku odgodilo na neko vrijeme.
''Podaci, međutim, pokazuju da su brojke šest do devet mjeseci nakon početka pandemije bile iste kao i 2019. Izgubljeno vrijeme zbog korone sada se nadoknađuje, a naš zdravstveni sustav je pokazao strahovito veliku fleksibilnost. Kad u jednoj bolnici s rutinom u jednom danu od 30 kreveta za infektivne bolesnike napravite 300, 600 ili 900, vidite otpornost na krizne situacije. Čitav zdravstveni sustav se prilagodio i odradio, druge varijante nije bilo. Prvo se trebalo baviti jednom bolešću pa nadoknaditi sve što je propušteno, a mnogi drugi zdravstveni sustavi to nisu uspjeli'', uvjerava šef HZJZ-a.
