Jutros se u medija pojavila vijest da je Ustavni sud službeno pokrenuo postupak ocjene ustavnosti zakonskih izmjena te odluka koje je temeljem toga, ali i temeljem postojećih zakonskih propisa, donosio Stožer civilne zaštite tijekom koronakrize. Međutim, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović ubrzo je opovrgnuo tu informaciju kazavši kako su tek zatraženi određeni podaci i očitovanja od Vlade te će o eventualnom pokretanju službenog postupka ocjene ustavnosti biti odlučeno na sjednici Ustavnog suda.
Traže ocjenu ustavnosti tri odluke Stožera
Zavrzlama je zapravo započela kada je televizija N1 prethodno jutros objavila da je dvoje ustavnih sudaca predložilo pokretanje postupka ocjene ustavnosti nekih odluka koje je donosio Stožer civilne zaštite. Jedan od tih dvoje sudaca, Goran Selanec potvrdio je za N1 da je početkom lipnja najprije usmeno, a zatim i u pisanoj formi podnio inicijativu za pokretanjem postupka ocjene mjera i postupanja Nacionalnog stožera.
Navodno se radi o trima odlukama: odluci o izmjenama i dopuni Odluke o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza RH; ovlastima izdavanja rješenja o obveznoj samoizolaciji osoba za koje se sumnja da su mogle biti u kontaktu s osobom zaraženom SARS-CoV-2 virusom na teritoriju RH te odluci o radnom vremenu i načinu rada djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19.
U međuvremenu je premijer Andrej Plenković, komentirajući inicijativu dvoje ustavnih sudaca, izjavio da su sve odluke koje je Vlada donosila s ciljem zaštite građana od epidemije bile u skladu s Ustavom i zakonom, a usto je rekao kako se radi o pokušaju oporbe da opstruira rad Vlade.
'Odluke Stožera nisu bile u suprotnosti s Ustavom'
O tome jesu li tri spomenute odluke Stožera doista u neskladu s Ustavom, upitali smo doc. dr. sc. Matu Palića s Katedre ustavnih i političkih znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku
"Mislim da odluke Nacionalnog stožera nisu bile u suprotnosti s Ustavom, odnosno da je ključni argument za postupanje Stožera i donošenje odluka članak 16. Ustava Republike Hrvatske. U svjetlu toga treba promatrati sve donesene odluke, bez obzira je li riječ o samoizolaciji, radu trgovina tijekom epidemije ili nečemu drugome. Zaštita zdravlja je legitiman cilj, odnosno opravdani razlog za ograničenje prava i sloboda. Prava i slobode mogu se ograničavati zakonom, a to se čini na temelju ovlaštenja koje proizlazi iz zakona. U ovom slučaju ovlaštenje za donošenje odluka proizlazi iz Zakona o sustavu civilne zaštite te Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti", pojasnio je ustavnopravni stručnjak Palić.
Inače, spomenuti članak 16. Ustava RH kaže: "Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju".
17.05.2016., Zagreb - Odbor za Ustav, Poslovnik i politicki sustav nastavio je razgovore s kandidatima za ustavne suce. Goran Selanec. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
'Sudac Selanec samouvjereno je prekršio Poslovnik'
Palić se osvrnuo na još nešto u ovoj konkretnoj situaciji.
"Ono što me iznenadilo jest činjenica da je sudac Selanec prilično samouvjereno prekršio Poslovnik Ustavnoga suda. Naime, on je za N1 izjavio da je održan stručni sastanak, a poslovnik Ustavnoga suda u članku 22. jasno kaže da se na stručnom sastanku vodi zapisnik te da podaci sadržani u zapisniku nisu dostupni javnosti. Ono što je on iznio van, dajući izjavu za N1 televiziju, zapravo je sadržaj tog zapisnika. Dakle, sudac Selanec nikako nije ovlašten ispred Ustavnoga suda išta komentirati, a u konkretnoj situaciji čak izrijekom postoji odredba Poslovnika Ustavnoga suda da to ne smije", kazao je Palić pripomenuvši da je sudac Selanec imao jako dobrih izdvojenih mišljenja unutar odluka Ustavnog suda.
"Mislim da sucu Selancu to nije trebalo. Stječe se dojam da se pokušava Ustavni sud uvući u predizbornu kampanju, a to je apsolutno za svaku osudu. Svi su suci dužni čuvati vjerodostojnost funkcije koju obnašaju, a kršenjem poslovnika ili iskazivanjem osobnog stava to ne čine. Tu je sudac Selanec pogriješio", smatra Palić.
20.04.2018., Zagreb - Hotel Dubrovnik. Konferencija udruge Franak na temu: "Sudska praksa za zastitu potrosaca korisnika financijskih usluga uz osvrt na sadasnje poslovanje hrvatskih banaka". Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
'Mislim da do postupka ocjene ustavnosti neće doći'
Što se tiče tridesetak prijedloga pravnih ili fizičkih osoba za ocjenom ustavnosti odluka Nacionalnog stožera koji su prispjeli na Ustavni sud, Palić kaže kako prema standardnoj proceduri Ustavni sud mora zatražiti očitovanje Vlade, a kada ga dobije sazvati sjednicu i donijeti odluku o podnesenim prijedlozima. U pravilu, rok za to je godina dana.
"Ovo je pokušaj da se sazove sjednica na kojoj će se donijeti odluka o pokretanju postupka ocjene ustavnosti. Međutim, moje je mišljenje da do toga neće doći", kazao nam je Palić.
Na naše pitanje je li zbog epdiemije koronakrize trebalo proglasiti izvanredno stanje u državi, Palić odgovora odrješito niječno.
"Ne! Nije trebalo proglasiti izvanredno stanje ni u onom trenutku kada je bila lošija epidemiološka situacija. Načelno sam uvijek protiv izvanrednog stanja, jer ono podrazumijeva puno veću mogućnost izvršne vlasti da ograničava prava i slobode. Kao osoba koja se bavi ustavnim pravom već imam refleksnu reakciju protiv toga. U izvanrednom stanju puno je teže popraviti nešto loše što se može dogoditi. Mislim da je dobro što Sabor nije donosio odluku o ograničavanju prava i sloboda", zaključio je Palić.
