Iako još nema analiza što bi im taj brak donio, za ovakav scenarij postoje dva osnovna problema: prvi je pitanje energetske strategije, a drugi odakle milijarde kuna za takav pothvat, piše Slobodna Dalmacija.
Prema općenitim smjernicama poznatima javnosti, energetska strategija zasnivat će se na napuštanju fosilnih goriva, ugljena, plina i nafte, u proizvodnji energije, te prelazak na obnovljive izvore. Slijedom toga, odustaje se i od gradnje novih termoelektrana. No, nije riječ samo o proizvodnji struje: energetska strategija predviđa i napuštanje nafte u prometu, za početak u javnom prijevozu, u kojem je cilj u sljedećih nekoliko godina povećati udjel struje na deset posto, piše Slobodna Dalmacija.
Uloga HEP-a
Ina bi mogla opet postati stup hrvatskoga gospodarstva ako bi se pristupilo obnovi rafinerija u Rijeci i Sisku, te ako bi uspjela povratiti izgubljene pozicije na području bivše države, gdje bi proizvode iz obnovljenih rafinerija mogla prodavati. U slučaju preuzimanja mađarskog udjela u Ini, HEP bi trebao ne samo financirati isplatu udjela, nego bi trebao poduprijeti i proces restrukturiranja i investiranja "težak" stotine milijuna eura, i to u procese kojih se država, kroz energetsku strategiju, namjerava odreći.
Kada su investicije u pitanju, HEP je posljednjih godina u stanju hibernacije. Izmakle su mu milijarde kuna poticaja u obnovljive izvore, prije svega vjetroelektrane, što je prepušteno privatnicima, zaustavljene su planirane investicije u termoelektranu na ugljen u Plominu, a po novoj strategiji nema ni govora o elektrani na plin.
Energetski kolaps
U isto vrijeme, Hrvatska će, s obzirom da iz sustava zbog dotrajalosti izlazi cijeli niz termo-pogona, za tri godine proizvoditi četvrtinu struje manje nego danas, a ako se uzme u obzir gospodarski rast koji prati povećana potražnja za strujom, rezultat je još i gori.
Obnovljivi izvori, s druge strane, još uvijek žive od poticaja i zato su još uvijek vrlo skupi, osobito za siromašnu zemlju kao što je naša.
Kada se sve zbroji i oduzme, dolazimo do zaključka kako je Hrvatska na rubu energetskoga kolapsa. Odnosno, to znači i dugoročno sve lošiju financijsku sliku HEP-a, koji bi, istodobno, trebao stajati iza milijardi kuna potrebnih za oživljavanje Ine, piše Slobodna Dalmacija.
Nepovoljan brak
U slučaju braka HEP-a i Ine treba zaboraviti na neki jači angažman HEP-a barem u razdoblju potrebnom da Ina opet stane na noge. Tu je riječ o godinama, ako ne i o desetljeću procesa čiji je rezultat krajnje neizvjestan jer ovisi o cijeni nafte, vrlo nepredvidljivoj.
Neosporno je da je industrija nafte, s cijelom infrastrukturom koja je prati, državi potrebna, ali pitanje je koliko je održiva računica u koju ulazi i HEP, barem u uvjetima kada se energetsku kompaniju državnom strategijom želi ograničiti u onom što bi joj trebala biti osnovna svrha, a to je proizvodnja struje.
Na kraju bi se moglo dogoditi da ostanemo i bez HEP-a i bez Ine, uz potpunu ovisnost o uvozu struje, zaključuje Slobodna Dalmacija.
