Budući zagrebački aerodrom jedno je od najvećih gradilišta u zemlji na kojem se radi u tri smjene. Ovaj dvije i pol milijarde kuna vrijedan projekt jedan je od onih koji su nakon šestogodišnjeg potonuća udahnuli život domaćem građevinarstvu.
A to je, tvrdi za RTL potpredsjednik Vlade, velik znak.
"Kažu ljudi kad građevina krene, da je to onda najbolji znak gospodarskog oporavka. Uz industriju, turizam, oporavak građevinskog sektora i investicija bi trebao biti ključni teret oporavka", rekao je Branko Grčić.
Indeks građevinskih radova ove je godine napokon rastao dva mjeseca zaredom, što se nije dogodilo još od travnja 2009. 1,2 posto u ožujku, odnosno 0,1 u travnju, u odnosu na isti mjesec lani.
No, osjeti li se taj stidljivi statistički preokret i na terenu? Poduzetnik Dražen Leko kaže da.
"Pojavili su se projekti, puno je više natječaja na tržištu, od javne nabave do privatnih investitora. Trenutno postoji određena aktivnost koja je definitivno pozitivna", izjavio je.
Građevinski radovi u Hrvatskoj od zlatne su se 2008. do danas doslovno prepolovili, a balon na kojem je gospodarstvo raslo raspuknuo. Masovne stanogradnje i cestogradnje više nema, a Hrvatska se, reći će stručnjaci, mora okrenuti novom i promišljenijem modelu rasta.
"Bez obzira što raduje ta stagnacija i stabilizacija u građevinarstvu, građevinski sektor više ne može biti lokomotiva rasta kao što je bio u godinama prije krize, a sigurno ne može imati značaj niti na zaposlenost ni ukupnu gospodarsku aktivnost kao što je imao onda", objasnio je Zdeslav Šantić, glavni analitičar Splitske banke Societe Générale.
Privatna ulaganja u turizam i državna u komunalnu i željezničku infrastukturu potpomognuta europskim novcem, ono su na čemu bi domaće građevinarstvo u idućim godinama trebalo rasti do održive razine.
