Pandemija u Hrvatskoj bukti te je u srijedu oboren rekord s gotovo 9900 novih slučajeva zaraze. Pozitivan je gotovo svaki drugi test, a Vlada je zbog velike navale na testiranja odlučila da će se priznavati i brzi antigenski testovi.
Ministar zdravstva Vili Beroš je, upitan za brza antigenska testiranja, koja će raditi između ostalih i liječnici obiteljske medicine, rekao: “A tko bi to trebao raditi?”
Predsjednik KoHOM-a Primorsko-goranske županije, Leonardo Bressan, je u gostovanju na N1 televiziji izjavio kako je iznenađen izjavom ministra.
“To bi trebali raditi oni koji u svom kurikulumu imaju ovlasti za uzimanje mikrobioloških uzorka, a to svakako nisu liječnici. Začudila me brojka, očito ni ministar ne zna koliko mu je ljudi zaposleno u bilo kojem sektoru u zdravstvu, jer nema 150 liječnika koji rade u Nastavnim zavodima za javno zdravstvo, prema njihovim podacima tamo radi 270 ljudi", rekao je.
"Ovo što se radi kod nas, otvoreno rečeno, ni pas s maslom ne može pojesti. Zanimljivo kako u našoj županiji možemo uspješno registrirati punktove za testiranje, a bogati Zagreb i većina županija ne može”, dodao je Bressan.
'Građani plaćaju da bi se cijepili i testirali Rusi'
“Istovremeno, kad pratimo medije svi vidimo da se troši novac koji sugrađani uplaćuju u zdravstveni sustav da bi cijepili, testirali Ruse i druge strane državljane na račun tih sredstava, šalju naše liječnike i sestre na taj posao, a naši građani čekaju na PCR testove više od tjedan dana, to je apsurdno”, rekao je Bressan.
“Naši pacijenti očito nama više vjeruju, nego onome što javljaju ministar Beroš i kolega Capak. Nije došlo do naglog porasta broja testiranja, vjerujem da ni neće, jer kod nas u Primorsko-goranskoj županiji sve jako dobro funkcionira. Kad upućujemo na bilo koje testiranje, isti dan se može obaviti. Kad moj pacijent izađe iz moje ordinacije ili se čujemo telefonom pa pošaljem uputnicu, istog trena može na testiranje, nalaz se dobije isti dan, odnosno maksimalno unutar 24 sata. Tako da ne vidim problema zašto mi možemo, a drugi ne mogu. Stvar je samo u organizaciji. Problem će biti kasnije, jer se ti testovi ne priznaju nigdje osim kod nas za dobivanje covid-potvrda, a ako smo mi dio Europske unije, tu ćemo imati puno problema”, smatra.
Razlog loše organizacije vidi u "lokalnim šerifima".
“Ono što ja vidim je da kako u Zagrebu tako i u drugim županijama postoje lokalni šerifi koji su na egotripovima i smatraju sebe bogomdanim stručnjacima, a ne razgovaraju s ljudima na terenu koji daleko najbolje poznaju što, kada i kako može najbolje funkcionirati. Organizacijski problem stvaraju lokalni odgovorni politički čelnici”, rekao je Bressan.
Postoji rješenje
Dodaje kako oni očito žive u nekakvom svom paralelnom svijetu, s ružičastim naočalama, te da oni koji su na terenu ne mogu to shvatiti.
"Veliki broj kontakata u našoj djelatnosti doseže već sada troznamenkaste brojeve, no takvim stručnjacima je palo na pamet da pošalju potencijalno zaražene pacijente u naše ordinacije i to ne bismo li valjda postali još manje dostupni našim pacijentima koji boluju od drugih malignih bolesti, hipertenzije itd,. Ne vidim svrhe toga”, rekao je Bressan.
Ponudio je i rješenje, da situacija ne bi postala odveć kaotična.
“Ako u svakoj sredini ne pozovu predstavnike liječnika praktičara ići će prema kaosu. Moram reći da se kroz medije mjesecima provlači mantra da moramo sačuvati bolnički sustav od pucanja, preopterećenosti i slično. Slažem se u potpunosti s time, međutim, gledajući podatke HZJZ-a moram reći da od izbijanja epidemije naovamo, zaključno s danom 26. prosinca, virusom je zahvaćeno 694 tisuće osoba, od kojih je samo 60.500 završilo u bolničkom liječenju", rekao je.
Tko je preopterećen?
"Mi smo u obiteljskoj medicini cijelo vrijeme kvalitetno skrbili o preostalih 634 tisuće ljudi. I mi pucamo po šavovima, ali nitko ne govori da nama treba pomoći i da nas treba spašavati, jer odlaskom starih liječnika u mirovinu, ispadanja iz sustava zbog naših kontakata, zaraze ili izolacije u ovoj pandemiji nastat će zaista kaos”, rekao je Bressan.
Što se tiče drugih bolesti, pacijenti jesu uplašeni zbog trenutne situacije pa izbjegavaju odlazak liječniku, ako nije prijeko potreban, kaže Bressan. “
“Ta nesigurnost i neću reći beznađe, ali kod sve više ljudi se javlja osjećaj fatalizma i tako, vidim da su ljudi dosta opterećeni i zbog toga se nama obraćaju. Mi se, nasreću, možemo još uvijek nositi s njihovim novonastalim tegobama i uspijevamo s psiholozima i psihijatrima to relativno dobro držati pod kontrolom, ali pomalo opterećeni ovom situacijom i mi počinjemo dijeliti sudbinu naših pacijenata što se tiče pogoršanja mentalnog zdravlja i to nije dobro”, rekao je Bressan.
