Iako je Vlada odustala od vraćanja cijena za 200 proizvoda na razinu od studenog i prosinca te pozvala trgovce da to sami naprave, jer u protivnom slijede novčane kazne, još uvijek zamrznutim drži cijene za devet namirnica čije je cijene djelomično revidirala.
Vlada je još u rujnu ograničila cijene šećera, svinjske lopatice, suncokretova ulja, mljevenog mesa, trajnog mlijeka, potom svinjskog vrata s kostima, cijelog pileta, glatkog i oštrog brašna smjerajući tako na pojeftinjenje košarice za one s najmanjim dohocima.
No, zanimljivo je kako je većina od "Vladinih devet" proizvoda u posljednjih nekoliko mjeseci pojeftinila i upravo sad se na policama trgovina mogu vrlo lako naći i po nižoj cijeni od one koju je Vlada propisala.
Kako to da se nisu obistinile prognoze da će s tržišta nestati cijelog pileta jer ga neće moći prodavati po tako niskoj cijeni, da će svi radije "rastrančirati" pile i prodavati ga skuplje po komadima? Također, kako to da se nisu ostvarila upozorenja da će nam se dogoditi scenarij kao u Srbiji gdje su domaće mlijeko preusmjerili na izvoz jer su tako mogli ostvariti više cijene?
Police nisu prazne, cijene i pale
I nekoliko mjeseci od zamrzavanja cijena svih tih proizvoda i dalje ima, police su pune, cijene su i niže od maksimuma. U tom smo se uvjerili i prošli tjedan kada smo obišli trgovačke lance u Zagrebu.
Iako je cijena glatkog brašna (tip T-550) u rujnu ograničena na 5,99 kuna ili 80 centi, s lakoćom smo u trgovinama pronašli Podravkino brašno i to za 4,67 kn (0,62 eura), potom Tenino za 5,95 kn ili 0,79 eura, kao i brašno Čakovečkih mlinova za 5,95 kn ili 0,79 eura, Mileta za 5,73 kn (0,76 eura) i tako redom. Dakle, redovito ima jeftinijeg glatkog brašna.
Isto je i s oštrim brašnom, tip T-400, kojemu je kilogram ograničen na 6,29 kuna (0,83 eura), a mi smo ga našli i za 5,73 kn ili 0,76 eura (Podravka), potom za 6,03 kn ili 0,80 eura (Mlineta brašno), za 6,17 kn ili 0,82 eura (Belje), kao i za 6,25 ili 0,83 eura (Čakovečki mlinovi).
Ulje?
Cijena mu je također ograničena u rujnu na 15,99 kuna (2,12 eura), no sada ga ima i po 14,99 ili 1,99 eura (Zvijezda), 13,79 kn ili 1,83 eura (Dijamant). Sada je Vlada litru ulja dodatno ograničila na 1,86 eura.
Opet, cijena trajnog mlijeka od 2,8% mliječne masti ograničena je na 7,39 kuna (0,98 eura), a ima ga i po 7,23 kn ili 0,96 eura (Okusi zavičaja), isto toliko je i Piles mlijeko, a za 7,29 kn ili 0,97 eura našli smo i trajno mlijeko Kplus, a za lipu jeftinije je od propisanog i Belje kravica, 'Z bregov, kao i Dukatovo mlijeko.
I pile jeftinije
U prošlotjednom obilasku našli smo i jeftinije cijelo pile. Cijena mu je ograničena na 24,99 kuna (3,32 eura) po kilogramu, a mi smo ga našli i po 23,96 kn ili 3,18 eura (Cekin grill), kao i po 22,45 kn (2,98 eura) K-Purland svježe pile.
U našoj kontroli uvjerili smo se da su trgovci našli prostora da dodatno snize cijene "Vladinih 9", izuzev šećera kojemu je cijena redovito bila ona maksimalna, dok je na gornjoj granici klimala i svinjska lopatica. Upravo za ta dva proizvoda Vlada je povisila gornju granicu i podigla ih prošli tjedan. Opet, sedam drugih proizvoda s te liste s lakoćom smo našli i jeftinije.
U razgovoru s ljudima iz Vlade, doznajemo da to po njima pokazuje samo jedno - prostora za pojeftinjenje je bilo jer i dalje postoje marže na kojima se zarađuje, a one se mogu smanjivati.
Ukazuju i na to da na policama samo proizvodi najviše kvalitete dosežu maksimalnu cijenu koju je Vlada postavila, dok itekako ima i jeftinije ponude pa kupac može birati.
Što se to na tržištu onda događa i ima li prostora za dodatno snižavanje cijena i za druge proizvode, pitali smo stručnjaka za proizvodnju hrane i profesora s Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivu Grgića koji kaže da prostora za snižavanje cijena - ima.
Komentirao je "Vladinih devet" i rekao da je država u tom odnosu s trgovcima nastupila čvrsto, a da su trgovci izašli u susret i nisu rušili ideju o ograničavanju cijena shvaćajući da nije pametno "zamjeriti" državi koja je, podsjetimo, u tom trenutku kreirala i pakete pomoći za gospodarstvo.
Jeftinije meso iz uvoza
"Išlo se idejom da će se svatko odreći svog dijela zarade i podnijeti teret ograničavanja cijene, no treba podsjetiti da dobar dio tih proizvoda uvozimo. U međuvremenu se dogodilo izjednačavanje cijena tih proizvoda s cijenama iz okruženja Hrvatske i pokazalo se da smo dio zajedničkog europskog tržišta. Razlika između Hrvatske, Slovenije i Austrije je u visini zarade, a ne u visini troškova proizvodnje. Sada smo se kroz Schengen otvorili, nema 'gubljenja' novca na granici, nema više problema s uvozom i nema više razloga da cijene proizvoda ne budu slične u Hrvatskoj i u drugim zemljama", kaže prof. Grgić.
Govoreći o pojedinim kategorijama, za meso kaže da je ono većinom iz uvoza, dobrim dijelom dolazi s farma iz Njemačke i Nizozemske koje u krizama nisu smanjivale svoju proizvodnju.
"Istovremeno se zaustavio izvoz u Kinu, a zbog rata nema izvoza ni u Rusiju te Ukrajinu. One su svoje meso usmjerile i prema Hrvatskoj kako bi sačuvale svoju proizvodnju, a velika je razlika u troškovima proizvodnje na njihovim i hrvatskim farmama", pojašnjava prof. Grgić.
Pojednostavljeno - meso se u tim zemljama može proizvesti jeftinije nego kod nas pa su i trgovci mogli podnijeti Vladinu granicu za cijene. Ipak, napominje da nisu ni trgovci svemogući jer nije isto njemačkom trgovcu pregovarati o cijeni jer je njemačko tržište golemo, i trgovcima na našem tržištu koje je daleko manje.
Nadalje, upravo sad u trgovinama i brašno je jeftinije od onog što je Vlada propisala, što je pokazala i naša mini inspekcija. Sjetimo se da se cijeli svijet "ukočio" s ratom u Ukrajini koja je smatra svjetskom žitnicom, a u trenutku kad se izvoz iz te zemlje zaustavio, cijene pšenice i suncokreta, koji je potreban za proizvodnju ulja, naglo su skočile. Pisalo se o nestašicama žitarica, nizale su se crne prognoze o cijenama, paralelno su litre ulja i kilogrami brašna u trgovinama mijenjali cijene iz tjedna u tjedan. Sad i ulju cijena pada. Naš sugovornik pojašnjava što je na stvari kod brašna.
Psenica pojeftinila, ne i brašno
"Kod nas tržište reagira na terminske cijene, odnosno predviđanja što će se dogoditi, a predviđanja su bila takva da će cijena žitarica jako rasti. Ta se kalkulacija ugrađivala u cijenu brašna, odnosno u nju je ulazio očekivani porast cijena. No kada je cijena pšenice pala, brašno nije pojeftinilo, baš kao ni prerađevine od brašna, odnosno kruh, peciva i drugi proizvodi pekarski proizvodi. Pritom treba imati na umu pitanje zaliha koje se svako toliko zanavljaju. Kada su se zalihe zanavljale, cijene pšenice bile su visoke i sada se brašno i pekarski proizvodi rade od pšenice koja se kupovala po višoj cijeni. No i kada cijena pšenice padne i kad se zanavljaju zalihe po nižoj cijeni, kod nas redovito ne padaju cijene brašna. To govori da nemamo razvijeno tržište i to je loše", govori prof. Grgić.
U razgovoru o Vladinoj košarici od devet proizvoda primjećuje da je zanimljivo da smo jako osjetljivi na hranu, ali da javnost malo ili nikako ne reagira što je paralelno poskupjelo sve ostalo, od cipela, odjeće, bijele tehnike pa do deterdženata i sredstava za osobnu higijenu. I upravo tu je strelovit rast cijena na koje "ne reagiramo".
Nacionalni lanac kao konkurencija?
Zato iznosi ideju za koju smatra da bi pomogla da se cijene generalno snize. A to je formiranje nacionalnog lanca trgovina u direktnom ili indirektnom vlasništvu države.
"U njemu bi se marže mogle spustiti i na 1% i to bi stvorilo stvarnu konkurenciju na tržištu. Ovako imamo nekoliko trgovačkih lanaca, mahom stranih, za koje ne možemo biti sigurni da čak nisu u međusobnom dogovoru po pitanju marži ili cijena. Nacionalni lanac stvorio bi konkurenciju i spustio cijene", kaže naš sugovornik.
Komentirajući cijene na tržištu i rat Vlade i trgovaca u kojem se bacaju optužbe za neopravdano dizanje cijena, smatra da se moglo tražiti da se cijene svedu na prosjek od tri mjeseca prije uvođenja eura, da bi tada možda pojedini proizvodi čak i poskupjeli, ali da bi se stvorila stvarna slika o cijenama.
Dodaje i nije dobro što se stvara klima da su trgovci "lopovi" koji zarađuju na potrošačima.
"U tom lancu je prvo proizvođač, potom je prerađivač, zatim je tu distributer, a tek onda trgovac. Svatko nastoji što bolje proći, jeftinije kupiti, pa onda dalje prodati skuplje i svi moraju zaraditi. I zapravo se vrlo jednostavno može odabrati proizvod i pratiti kako mu cijena raste od polja ili farme do police te se lako vidi tko koliko zarađuje", kaže naš sugovornik.
Ponavlja, prostora za snižavanje cijena ima, čak i više od onog za koliko su cijene porasle, ali se u tom lancu svatko mora odreći dijela zarade. Čak i proizvođač, odnosno poljoprivrednik.
"Ne treba zaboraviti da potrošač u cijeni koju plaća, daje i novac za vrlo visoke potpore u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru te bi taj sektor također trebao imati više senzibiliteta prema potrošačima", smatra prof. Grgić.
Nikad više jeftino kao prije
Unatoč tome što smatra da ima prostora za snižavanje cijena na tržištu, dodaje i da se one više nikad neće vratiti na prijašnju razinu, proizvodnja hrane sve je skuplja, tu su i neizostavne klimatske promjene zbog kojih poljoprivrednici sve teže mogu predvidjeti uspješnost svog uroda i uzgoja zbog nepredvidivosti klime, a onda i troškova proizvodnje te uroda.
O svemu smo pitali i trgovačke lance te iz Lidla potvrđuju da su cijene za 9 proizvoda koje je Vlada ograničila u rujnu ostale nepromijenjene ili su nešto povoljnije od fiksiranog iznosa.
Ne odgovaraju kako to da se našlo prostora za pojeftinjenje.
Gubici od 1,7 milijuna eura
I iz Spara i Interspara potvrđuju da i oni imaju i niže cijene od Vladine granice, ali i navode da su zbog toga imali gubitke.
"Povremeno smo uspjeli našim kupcima osigurati i niže cijene, ovisno o kretanju nabavnih cijena od strane dobavljača Zbog ograničenja maloprodajnih cijena do sada smo izgubili već 1,7 milijuna eura. Odmah i bez iznimke smo proveli odluke Vlade, iako imamo negativnu kalkulaciju, kontinuirano osiguravamo proizvode za naše kupce", odgovorili su.
Iz Konzuma odgovaraju da su u pojedinim periodima proizvodi pojedinačnih brendova bili dodatno snizili kroz različite promocije. "Tako su i prosječne cijene, u većini kategorija namirnica na koje se odnosi navedena Vladina mjera, u konačnici nešto niže", kažu iz Konzuma.
