Ovotjedno upozorenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode da su proljetnice zaštićene za visibabe je možda stiglo prekasno, ali zato ga nije naodmet ponoviti za druge proljetnice, jer se osim visibaba sakupljaju i šumarice, proljetni drijemovac, pasji zub, jaglaci, ciklame, đurđice te razne vrste kukurijeka.
Velika većina ovih proljetnica je na popisu zaštićenog bilja, što znači da za njihovo korištenje u komercijalne svrhe treba ishoditi dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode, priopćilo je to Ministarstvo.
Međutim, sakupljaju li se sporedni šumski proizvodi (gljive, kesteni, šparoge, proljetnice, lišće…) u državnim šumama, neovisno o tome da li za osobne ili komercijalne potrebe, potrebno je ishoditi dozvolu područne šumarije Hrvatskih šuma, doznaje se od rukovoditelja Odjela za ekologiju u buzetskoj podružnici Uprave šuma Borisa Černehe.
Za proljetnice, kaže Černeha, nema predviđenog cjenika, ali zato on postoji za šparoge. Za rekreativno i komercijalno branje u državnim šumama predviđena je naknada po sakupljenoj količini. Za koji tjedan počinje sezona šparoga, stoga nije naodmet znati da se prema cjeniku Šumarije obračunava naknada koja za stručak šparoga (deset komada) iznosi pet kuna.
Procedura je više nego komplicirana, piše Glas Istre. Berač bi za branje šparoga u državnim šumama trebao ishoditi dozvolu, a nakon sakupljanja ponovo doći s ubranom količinom te platiti prema cjeniku.
Predviđena kazna za sakupljanje šumskih plodova bez dozvole Hrvatskih šuma iznosi od tisuću do sedam tisuća kuna, a može je uručiti inspekcija zaštite okoliša ili šumarska inspekcija.
