Intenziviranje operacija na ukrajinskoj bojišnici, ali i na teritoriju Rusije, na granici s Ukrajinom, uvelo je invaziju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini u novu fazu.
Nakon mjeseci stagnacije na prvoj crti bojišta te dugotrajne teške i iscrpljujuće bitke za Bahmut, ukrajinska vojska manjim je vojnim aktivnostima počela pokazivati znakove odvažnosti koji bi dali naslutiti da velika ukrajinska protuofenziva tek što nije počela.
Međutim, incident bez presedana - rušenje brane Kahovka u harkivskoj oblasti i nesaglediva humanitarna i ekološka katastrofa koja zbog toga prijeti Ukrajini - otvorio je opasnost usporavanja protuofenzive, istaknuo je politički analitičar Denis Avdagić u razgovoru za Net.hr, dok je vanjskopolitički analitičar Marinko Ogorec upozorio da ruska vojska još uvijek nije poražena te postoje i druge opasnosti koje bi mogle stati na put uspješnoj ukrajinskoj protuofenzivi.
Što trenutačne pojačane aktivnosti diljem bojišnice predstavljaju, pak, za sam Kremlj, prokomentirao je vanjskopolitički stručnjak te bivši veleposlanik u Moskvi i izvrstan poznavatelj ruskih prilika, Božo Kovačević.
'Vodi se rat, a ne ograničena vojna operacija'
Kovačević kaže da je rušenje brane Kahovka 'katastrofalna činjenica za rusku vlast' jer pokazuje da Rusija ne može vršiti efektivnu vlast na okupiranim područjima Ukrajine, koje smatra dijelovima svog teritorija. Činjenica da se, dodaje, vojne operacije vode i na međunarodno priznatom ruskom teritoriju, potvrđuje da ruska vlast polako gubi kontrolu nad zbivanjima.
"Vodi se rat", kaže Kovačević. "Predsjednik Rusije daje naloge Ministarstvu obrane i sigurnosnim službama da se organiziraju u borbi protiv tih partizana. Dakle, vodi se rat, a ne ograničena specijalna vojna operacija na teritoriju Ukrajine. To je rat u Ukrajini i rat u Rusiji. To je scenarij koji Putin nije želio", dodaje analitičar.
Kovačević podsjeća da se ovaj scenarij mogao izbjeći kada je američki predsjednik Joe Biden 2021. godine na sastanku u Ženevi Putinu predložio razgovore o sigurnosnoj arhitekturi Europe.
Rat do ruske kapitulacije
"Taj razgovor uključivao je problematiku širenja NATO saveza i problematiku redefiniranja odnosa unutar Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Putin je očito takvu ponudu pogrešno shvatio kao znak američke slabosti i nespremnosti da se Zapad suprotstavi ruskoj vojnoj agresiji. To je bila strateški pogrešna procjena i sve ovo što smo prethodno spomenuli dio je cijene te pogreške", kaže Kovačević.
Analitičar podsjeća da je Rusija američke prijedloge smatrala ponižavajućima, jer Amerika današnjoj Rusiji nije priznala onaj status koji je imao SSSR u vrijeme Hladnog rata, dok je Rusija tražila odgovarajući tretman, smatrajući se drugom najvećom vojskom na svijetu.
"Neki dan je državni tajnik Antony Blinken izjavio: 'Rusija koja misli da je druga najjača vojska na svijetu danas je samo druga najjača vojska u Ukrajini.' Dakle, iza ukrajinske vojske. To jasno govori o namjeri Zapada da, ako se Rusija ne povuče, rat će se voditi do ruske kapitulacije", upozorava Kovačević.
Komentirajući trenutačna zbivanja na bojišnici, Kovačević napominje kako ne treba sada očekivati bitke kakve su vođene tijekom Drugog svjetskog rata, kada je s obje strane bojišnice sudjelovalo po više tisuća tenkova.
Davno odbijeno diplomatsko rješenje
"Danas se vodi hibridni rat i što se tiče informacijskog dijela hibridnog rata, Ukrajina ga je već pobijedila", kaže analitičar, dodajući da je činjenica da Rusija nije srušila vlast ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i da nije okupirala cijelu Ukrajinu, jasan pokazatelj ruskog neuspjeha.
"Neprestane prijetnje nuklearnog oružja znak su da su Rusi spremni na očajnički potez. Takve izjave pokazuju da su pripadnici ruske elite svjesni da gube ovaj rat", smatra Kovačević te napominje da je Putin odlukom pokretanja invazije na Ukrajinu već davno pokazao da odustaje od diplomatskog rješenja. Podsjetio je da je ruski predsjednik mogao upotrijebiti snažno diplomatsko oružje, da je to htio…
"To je bila rezolucija Vijeća sigurnosti 2202. Tom rezolucijom predviđena je federalizacija Ukrajine i priznati su neki ruski politički zahtjevi. Rezolucijom 2202 Krim uopće nije bio spomenut - prešutno je bilo priznato rusko pravo na Krim, a ovom invazijom Rusija je sama sebi izbila taj adut iz ruke. Odlukom da pokuša okupirati cijelu Ukrajinu, Putin je sam stanje doveo do toga da je odlučujuća vojna pobjeda jedne od strana nužan preduvjet za moguće pregovore", kaže Kovačević.
Ukrajina će pobijediti
A kako stvari stoje, dodaje, Ukrajina će pobijediti.
"Zato što je Amerika rekla da rat neće biti gotov dok se Rusija ne povuče s cijelog teritorija Ukrajine. A naravno, Ukrajina inzistira na oslobađanju cijelog teritorija", napominje analitičar koji smatra da danas nije moguće sa sigurnošću predvidjeti koliko će rat trajati.
Smatra da je intenziviranje operacija na bojišnici znak namjere one strane koja poduzima ofenzivu da pobijedi. "Ali, čak i da jedna ofenziva ne uspije, to ne znači da će Ukrajina odustati od svojih namjera koje su utemeljene na međunarodnom pravu", zaključuje Kovačević.
