Prema pisanju Tportala, koji je objavio dijelove tog izvješća, ne precizira se kolika je pojedinačna vrijednost depozita nadzornika.
Nije riječ o privatnom novcu kardinala Bozanića
Predsjednik i petorica članova Kardinalskog odbora, među kojima i kardinal Bozanić, čine vrhovno nadzorno tijelo Vatikanske banke. Svaki ima petogodišnji mandat, s mogućnošću reizbora, a Bozanić je član tog odbora od 2014. godine. Prema godišnjim izvješćima Vatikanske banke, šestorica članova odbora imala su u Vatikanskoj banci 2014. deponirano 2,3 milijuna eura, što je godinu kasnije poraslo na 3,2 milijuna, da bi lani doseglo iznos od 3,4 milijuna eura, piše Tportal koji od Instituta za religijske poslove nije dobio odgovor na pitanje o kakvom je depozitu kardinalske komisije riječ. S Kaptola su, pak, poručili da se ne miješaju u poslove Vatikanske banke i neslužbeno potvrdili da nije riječ o privatnom novcu nadbiskupa zagrebačkog, kardinala Josipa Bozanića.
Vatikanska banka ili Institut za religijske poslove (Istituto per le Opere di Religione) osnovana je 1942. godine kako bi bila na usluzi Svetoj Stolici i klijentima u Katoličkoj crkvi diljem svijeta. Funkcija joj je "pružati usluge upravljanja i čuvanja imovine koju joj povjere fizičke ili pravne osobe, a namijenjene za religiozne ili dobrotvorne svrhe" ili, jednostavnije, čuvati depozit i davati usluge financijskih transakcija crkvenim institucijama i njenim dužnosnicima. Banka uglavnom ne odobrava kredite.
Banka na udaru kritika zbog netransparentnosti
Samo djelovanje Vatikanske crkve dugo je bilo na udaru kritika i optužbi zbog netransparentnosti, a dolaskom na službu u Vatikan, papa Franjo naumio je to promijeniti i provesti financijsku reformu Svete Stolice. No, u samo nekoliko tjedana, piše Tportal, ostao je bez dvije ključne osobe svoje financijske reforme: kardinal George Pell vratio se u Australiju kako bi odgovorio na optužbe o seksualnom zlostavljanju maloljetnika, a prije toga još neobjašnjenu ostavku podnio je glavni vatikanski revizor Libero Milone.
Uz godišnji proračun od tristotinjak milijuna eura, Vatikan ostvaruje deficite koji se godišnje kreću od desetak do nekoliko desetaka milijuna eura. Iako nadzire neka neprocjenjiva umjetnička bogatstva, Vatikanu su glavni izvor financija najamnine, prihodi iz muzeja i suvenirnica te prihodi Vatikanske banke.
Vatikan
Katolička crkva ima pravo na 300 milijuna kuna godišnje
U Hrvatskoj, sukladno ugovoru Republike Hrvatske i Svete Stolice, Katolička crkva godišnje ima pravo na oko 300 milijuna kuna iz državnog proračuna. Proračunski iznos iz godine u godinu se smanjivao, na inicijativu Vlade ili same Crkve. Prema dostupnim podacima, piše Tportal, do 2012. godine Katolička crkva ukupno se odrekla 160 milijuna kuna.
Primjerice, 2009. godine Crkva se odrekla 50 milijuna kuna proračunskog novca zbog gospodarske krize, a sljedeće godine dobili su 18,5 milijuna kuna manje. Godine 2011. dotacija države za Katoličku crkvu bila je 45 milijuna kuna niža od one propisane tzv. Vatikanskim ugovorom, da bi i sljedeće godine iznos bio niži za 50 milijuna kuna. Koliko je poznato, lani su se biskupi odrekli deset milijuna kuna kada je Vladi ponestalo novca za prijevoz učenika.
