U studiju Net.hr-a gostovao je saborski zastupnik SDP-a Boris Lalovac, koji je između ostalog, govorio i o potencijalnom povećanju kamatnih stopa te prodaji minusa i dugova po tekućim računima. "Ulazimo u euro, a neke dobrobiti od Europe su i niže i jeftinije zaduživanje, da možemo poticati gospodarstvo i da je to manje zaduženje za kućne budžete građana te da tu građani direktno osjete koja je to dobrobit nekog zajedničkog tržišta", pojasnio je Lalovac uvodno.
Upitan hoće li se obistiniti najave da bi kamatne stope mogle rasti, Lalovac kaže da se s ulaskom u eurozonu očekuje pad kamata. "Kamatne stope u Hrvatskoj za građane su još uvijek od 2,5 do 3 posto, u Europi su oko 1,5 posto. Hrvati još uvijek plaćaju duplo više kamata nego što plaća prosjek eurozone. Nadamo se, ukoliko dođe u budućnosti do nekog povećanja kamatnih stopa, da se to neće odnositi na Hrvatsku jer mi već sada imamo veće kamate. Kada uđemo u eurozonu, očekujemo pad kamatnih stopa, to je ono što su svi rekli. Dođe li da se ipak povećaju, one bi trebale ostati neutralne", pojasnio je bivši ministar financija u razgovoru za Net.hr.
Kaže kako ne bi smjelo doći do nikakvih povećanja te da bi u najgorem slučaju one trebale ostati ovakve kakve jesu. "Ne bi trebalo plašiti građane da će doći direktno na njih, jer to već sada plaćamo. Mi bi u najgorem slučaju trebali ostati u situaciji u kakvoj jesmo, a ne u goroj situaciji", mišljenja je Lalovac.
Vlada mora zakonski regulirati preprodaju minusa
Na pitanje o prodaji minusa i dugova na tekućim računima agencijama za naplatu potraživanja, što je u posljednje vrijeme praksa banaka, saborski zastupnik kaže kako nije znao da je "baš toliko počela preprodaja tih minusa", jer je to područje reguliraju banke i HNB. Smatra da građani vrlo jasno i transparentno moraju znati što im se tu može dogoditi.
"Ako bude došlo do povećanja cijena, ako ne mogu to nadoknaditi iz svojih kućnih budžeta, oni idu u minus. Tu je sada jako bitna uloga države da ako osjete da bi banke te minuse mogle preprodati kao proizvod agencijama koje nisu regulirane, da bi tu trebalo se zaustaviti i reći "ovo je područje u kojem Vlada i država ne dozvoljavaju da to radite".
To su najosjetljivije skupine društva koje stvarno nemaju novaca, kojima se lako kasnije manipulira. Zbog toga kako Vlada djeluje ovim interventnim mjerama na ranjive skupine u društvu, mislim da mora zakonski, i ima opravdanja, regulirati i to tržište da ga ne pusti stihiji tržišta", rekao je Boris Lalovac, dodajući da ne može sve biti tržište. Uloga države je da to zabrani i da kaže da će pobrinuti za najranjivije skupine društva, kaže.
Na pitanje kako je uopće moguće da se takve stvari događaju, kaže da je i on sam ostao iznenađen. "Mislio sam da baš ne odlaze u takvu razinu. Baš da ulaze u minuse građana, desetak-petnaestak tisuća kuna…zato sam ostao iznenađen jer su to minusi relativno mali za banku, ali veliki za tog čovjeka. To me čudi, jer banke se inače bave velikim iznosima", kaže Boris Lalovac koji je zaključio da je to "ispod svake razine".
Što je još rekao o inflaciji, Vladinim mjerama protiv inflacije, uvođenju eura te vanjskom dugu Hrvatske, pogledajte u cijelom intervjuu:
