Početkom tjedna u javnost je dospio nacrt prijedloga zdravstvene reforme. U resoru punom rupa, koje je najviše opterećeno dugovima (do kraja godine očekuje se generiranje 6,7 milijardi kuna novog duga za dospjele, a neplaćene obaveze), reforma zdravstva svodi se, naravno, na uštede. Gdje god je i koliko god je moguće.
Od onoga što je dospjelo do javnosti, mediji i javnost najburnije su reagirali na prijedlog da se naknade za bolovanja i porodiljne naknade, za što se lani izdvajalo 2,9 milijardi kuna, ''skinu'' sa stavke HZZO-a te ukidanje olakšice za mlade do 30 godina koji su do pete godine radnog staža oslobođeni plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, čime bi se godišnje uprihodilo oko 1,2 milijarde kuna.
'Zdravstveni novac ide u nezdravstvene svrhe'
Nakon što je to dočekano na nož, ministra zdravstva Vili Beroš kazao je da se ''pojedini segmenti izvlače iz konteksta'' te da je zasad još uvijek riječ o prijedlozima i smjernicama. Što zapravo znači izdvajanje naknada za bolovanje i porodiljnih naknada iz sustava HZZO-a? Jedan bivši dužnosnik u Ministarstvu zdravstva, koji je želio ostati anoniman, rekao nam je da ne shvaća medijsku hajku na tu temu.
''Nije da više neće biti bolovanja, nego ih HZZO više neće administrirati. Zapravo se samo mijenja ''blagajnik''. Mi iz zdravstvenog novca plaćamo bolovanje, što je zapravo radno-pravna, a ne zdravstvena tematika. A porodiljne naknade zdravoj majci i zdravom djetetu koji sjede doma također plaćamo iz zdravstvenog novca. To su apsurdi. Nitko nije rekao da se to ukida, samo se bolovanja i porodiljne naknade prebacuju Ministarstvu rada i socijalne skrbi. Jednostavnije rečeno, posprema se kuća, jer sada imamo strahovit nered'', kazao je naš sugovornik.
Dječji doplatak financira se iz mirovinskih fondova
Apsurd je, kaže, u tome što osam posto zdravstvene potrošnje odlazi za nezdravstvene svrhe.
''Ako sam na bolovanju prije dobivao jednu kunu i sada ću dobivati jednu kunu. Meni kao građaninu ništa se neće promijeniti, ali će se promijeniti u državnoj statistici i prikazivanju prema van'', kaže naš sugovornik.
Dao nam je još jedan apsurdan primjer.
''Znate li otkud dolazi novac za dječji doplatak? Iz mirovina! Iz mirovinskih fondova. Jel' to normalno? To se treba dovesti u red'', poručuje.
'Te se naknade moraju plaćati iz općih poreza'
U istom tonu ovaj prijedlog nam je prokomentirao i bivši ministar zdravstva Darko Milinović, koji je na čelu resora bio od 2008. do 2011. godine.
''Mi ubiremo oko 21 milijardu kuna iz doprinosa i to su strogo namjenska sredstva. Ta sredstva ne smiju ići u naknade za bolovanje i porodiljne naknade. U svakom slučaju, to treba maknuti iz Ministarstva zdravstva. Odnosno, ta sredstva , a riječ je o oko tri milijarde kuna, moraju biti plaćena iz općih poreza. Samo ministar mora pritom biti oprezan, jer ako izdvoji to plaćanje iz HZZO-a, mora pokazati snagu, odlučnost i znanje da se za toliko ne smanji proračun HZZO-a, odnosno ministarstva. To se mora plaćati iz općih poreza i to plaćanje mora preuzeti, zavisno od naknade, resor rada i socijalne skrbi. Ta situacija zapravo je vrlo jasna. Ovo što sada imamo je nenamjensko trošenje namjenskih sredstava'', kazao je Milinović.
Što se tiče prijedloga da mlađi od 30 godina do pete godine svoga radnog staža više ne budu oslobođeni plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Milinović je bio kratak.
''To se kosi s brigom za mlade, što je proklamirana politika ove Vlade. Mislim da je to probni balon i da Vlada na koncu to neće usvojiti'', kazao nam je Milinović.
Pokušaj centralizacije zdravstvenog sustava
No, Milinović se osvrnuo na nešto drugo u predloženoj reformi zdravstva. Naime, prema prijedlogu izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti u državno bi vlasništvo prešle sve opće i specijalne bolnice te zavodi za javno zdravstvo i hitnu medicinu, a zbog objedinjavanja javne nabave za sve zdravstvene ustanove u zemlji.
''Zabrinjava me taj pokušaj centralizacije zdravstvenog sustava, što se također kosi s još jednom proklamiranom politikom ove Vlade – decentralizacijom. U tome iščitavam da je ova vlada ipak odlučila ukinuti županije'', rekao je Milinović za Net.hr.
Ističe da se čak 75 posto dospjelog duga u zdravstvu, što je više od 10 milijardi kuna, odnosi na zdravstvene ustanove kojima upravlja država.
'Nema reforme dok je ministar iz zagrebačkog zdravstva'
''U kojem grmu onda leži zec? Zdravstvo će uvijek teško ići naprijed kada je ministar zdravstva netko iz zagrebačkog zdravstvenog sustava. Ja sam u svom mandatu od 16 bolnica u Gradu Zagrebu napravio šest i uštedio oko 200 milijuna kuna samo na javnoj nabavi. Svi su se digli na noge, jer svako brdo u Zagrebu mora imati svoju bolnicu, svoga ravnatelja i upravno vijeće. Samo za primjer, Rebro i Jordanovac bile su dvije zasebne bolnice, dakle dvostruke javne nabave, a dijelila ih je samo ograda. Figurativno rečeno, ja sam srušio tu ogradu i spojio ih. Na isti način i bolnicu u Vinogradskoj i Institut za tumore. U čemu je kvaka? Ako u zagrebačkom zdravstvenom sustavu kroz objedinjenu javnu nabavu uštedite 10 posto, to je ušteda od skoro pola milijarde. A da sada ukinite, primjerice, bolnicu u Kninu, godišnja bi ušteda bila 40 milijuna kuna. Dakle, s 10 posto uštede u zagrebačkom zdravstvu, može se financirati kninsku bolnicu idućih deset godina'', kazao je Milinović.
