Na studiju matematike na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu slična je situacija kao i na Medicniskom fakultetu. Prolaznost je 63,09 posto, dok je akademske godine 2002./2003., u roku je studijsku godinu položilo samo 32,59 posto 'matematičara', piše Večernji list.
Jednako je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, gdje je prije Bolonje prolaznost je bila malo viša od 64 posto, a lani se popela na 75,73 posto.
Dekan FER-a Vedran Mornar tvrdi da je formula uspjeha u kontinuitetu učenja, dok su za profesora Pavela Gregorića s Filozofskog fakulteta su ti podaci, koje je predstavio na okruglom stolu o provedbi Bolonje, najbolji pokazatelj da se taj proces mogao kvalitetno provesti.
Česti su prigovori na Bolonju da bodovi ECTS nisu dobro usklađeni s težinom kolegija, da su prevelike studentske skupine, a da je premalo nastavnika, novaka, te za najžešće protivnike, Bolonja nije ništa drugo do politički proces.
''Našla se hrpa ministara i dogovorila ga. Ni studente, ni novake ni profesore nitko ništa nije pitao. Tako nije bilo ni 60-ih'', reako je Žarko Puhovski, profesor političke filozofije na Filozofskom fakultetu.
Za Večernji list je dodao da bi za njega sveučilišta trebala biti slobodne zajednice, te da se sada na fakultetima prema studentima ponašaju kao prema osnovnoškolcima.
Prethodni članak:
arti-201002010465006
