Grad Bjelovar u Novu je godinu ušao u plusu s 250 tisuća kuna u gradskoj blagajni, i to nakon što su prirez prepolovili u godinu dana.
Gradonačelnik Dario Hrebak samo za RTL najavljuje što će učiniti s novcem iz proračuna.
Dok Bjelovarčani pozdravljaju ovaj potez, neki ekonomski stručnjaci smatraju da je to politički zanimljiva ideja, ali kako s ekonomskog stajališta baš i nije.
Bjelovar je grad u kojem živi nešto manje od 40 tisuća ljudi. Stopa prireza prošle godine iznosila je 12 posto potom 9, a od početkom ove godine, stopa 6 posto. Rezultat u blagajni 250 tisuća kuna viška.
"Dobra je odluka gradonačelnika u svakom slučaju da smanjuje prirez za sve građane i zaposlene u gradu", rekao je Saša iz Bjelovara.
"To se može iskoristiti za grad, za vrtić neki", kazao je Ivica iz Bjelovara.
Građani i gospodarstvo bogatiji za 2,5 milijuna kuna
Gradonačelnik će građane i gospodarstvo na taj način rasteretiti za još 2,5 milijuna kuna na godišnjoj razini.
"Čak i skidanjem poreza se mogu dizati prihodi jer ih nadomješćuju gospodarska aktivnost, bolja atmosfera u društvu i poduzetnička atmosfera", poručio je Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara.
Jedan od razloga za višak u kasi je i to što je u Bjelovaru 500-tinjak više zaposlenika. U ovoj farmi jaja je pedesetak radnika, dok u ovoj radioni za obradu drveta njih 10-ak. I jedan i drugi vlasnik kažu, rezanjem prireza šalje se dobra poruka.
"Moram pozdraviti i hvalevrijedno je i svako ukidanje fiskalnih i parafiskalnih nameta ili davanja, ali ti efekti nisu toliko značajni", rekao je Jakov Ćorić, direktor farme jaja u Bjelovaru.
"Mi i dalje planiramo sva naša sredstva koja će doći sa državne razine povećavanjem neoporezivog djela plaće, mi planiramo to usmjeriti prema našim radnicima", rekao je Branimir Unger, vlasnik radione za obradu drveta.
Prirez će potpuno ukinuti
A gradonačelnik prireze mislili rezati do kraja.
"Nakon 6 mjeseci ovaj višak koji smo dobili ćemo ponovno uložiti u novo smanjenje prireza do onog trenutka kada ga u potpunosti ne ukinemo. 1.1.2021. u Bjelovaru će biti 0 kuna, odnosno neće ga biti", izjavio je Hrebak.
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra kako mali gradovi u Republici Hrvatskoj imaju veliku potrebu za ubrzanim ekonomskim razvojem.
"Snižavanje izvornih poreznih prihoda u malim gradovima je možda politički zanimljiva ideja, ali ako gledamo ekonomiku tih gradova oni bi trebali zapravo imati više porezne prihode kako bi mogli financirati razvojne projekte i razvojne potrebe svojih građana", rekao je Novotny.
A od 128 hrvatskih gradova, 31 ih nema obvezu plaćanja prireza.
Tako je u Vukovaru, Koprivnici, Hrvaru, Poreču i Đurđevcu.
Od ove godine tom se parolom vodi i Sinj, a od prošle godine Ilok
i Sveta Nedelja.
Najveći prirezi su pak u velikim gradovima - stopa od 15 posto na
snazi je u Rijeci i Splitu dok je najveća u Zagrebu: 18
posto.
"Gradovi u turističkim dijelovima RH imaju daleko veće prihode koji nisu izvorni porezni prihodi već su to prihodi od iznajmljivanja njihove imovine kao što je recimo iznajmljivanje parkirališta. Dakle, ti gradovi imaju velike izvorne prihode, ali gradovi u unutrašnjosti Hrvatske takvih mogućnosti nemaju", poručio je Novotny.
Nemaju kaže zbog toga jer im treba svaki pa i najmanji porezni prihod kako bi mogli financirati sve potrebe građana. Grad Bjelovar ima cilj, uz rezanje prireza, povećati proračun koji je sada iznosi 180 milijuna kuna.
