"Molim tajnicu Vlade da pripremi odluku o razrješenju tri Mostova ministra", poručio je premijer Andrej Plenković na sjednici potkraj travnja 2017. započevši presedan u povijesti suvremene hrvatske politike. Naime, otada pa do danas, Vladu je napustilo čak 15 ministara. Odlazili su zbog neslaganja, problema u resorima, afera s nekretninama, a Plenković je krivicu svaljivao i na medije. No, davno smijenjeni ministri poručuju da je kadrovirao kao nitko dosad, a rad se, umjesto prema rezultatima, ocjenjivao po javnim nastupima, javlja RTL Potraga.
"Kao premijer ima pravo birati svoje suradnike. Možda bih i ja tako postupio. Problem je u načinu na koji je odradio. On preuzima ulogu Sabora i s poznate visine diktira tajnici - napišite rješenje. Nijedan HDZ-ov vođa nije tako strogo kadrovirao poput Andreja Plenkovića", kazao je HSS-ovac i bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić.
Sjedenje na dvije stolice
Bilo je tu i političkog klijentelizma koji je Vladu održao na životu. Tako je Plenković, umjesto Mosta, privukao HNS koji je tada, barem načelno, bio protiv njega i vladajuće stranke.
"On je bez ikakvih etičkih i moralnih skrupula prešao od Mosta na HNS iako je HNS izabran na listama koje su bile eksplicitno protiv HDZ-a i samog Andreja Plenkovića. Prema tome, njemu to nije nikakav problem", komentirao je za RTLBerto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Taj je potez početkom svibnja 2017. spasio otkaza ministra financija, Zdravka Marića. No, nedugo zatim je svojevoljno Vladu napustio ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier. Potom odlazi i ministar obrazovanja Pavo Barišić, a u MUP je stigao Plenkovićev čovjek od povjerenja koji je svima poznatiji kao šef Nacionalnog stožera civilne zaštite - Davor Božinović, koji je na prošlim parlamentarnim izborima skupio samo 475 preferencijalnih glasova.
"Imate ministre koji su otišli svojom voljom, kao što je Stier, koji se nije slagao s ideologijom, a imate i ove ministre za koje premijer nije htio da odu. Najprije je branio ministre, sjetite se slučaja Martine Dalić. Ali kada bi to moglo naštetiti Vladi, stranci, njemu osobno, onda ih se vrlo brzo odrekao", kaže Šalaj.
Borgovi i 'vrući mailovi'
U svibnju 2018. zbog afera Hotmail i Borg te skorog kraha najveće hrvatske kompanije, Agrokora, svoju je funkciju ministrice gospodarstva napustila Martina Dalić, iako mnogi smatraju kako ju je Plenković žrtvovao da bi mogao ostati na premijerskoj poziciji. Nju je zamijenio nevidljivi Darko Horvat.
"Ne bi dala ostavku da je predsjednik Vlade nije prisilio, a da nikada nismo saznali zašto je morala otići. Pogotovo kad dolazi netko tko je manje kvalificiran", komentirala je bivša HDZ-ova premijerka Jadranka Kosor.
Problemi s ministrima nastavili su se, pa i intenzivirali 2019. godine. I tada je u Vladi vladalo šaroliko društvo. Neke ministre je on sam postavio.
"Tako su za ministre došli neki ljudi kojima on nije u potpunosti vjerovao, niti znao što sa sobom nose, ali je zbog mira u kući, mira u HDZ-u, morao postaviti na te pozicije. On se odlučio za neke ljude koji su gotovo bili nepoznati šire u HDZ-u, poput gospođe Žalac. I branio ju je nevjerojatnim izjavama", posjetio je Šalaj.
Plenković je u medijima zaista branio rad svojih ministara, no na kraju ih se ipak odrekao, iako u njegovim očima oni vjerojatno i dalje nisu krivi. "Zabrinjava me fenomen, a to je da se s toliko jakih aktivnosti medija trese ministre", govorio je Plenković u siječnju ove godine.
Zbog nepravilnosti u imovinskim karticama odlaze Lovro Kuščević, Goran Marić i Tomislav Tolušić, a kofere su spakirale i Gabrijela Žalac te Nada Murganić. Jedan od otpisanih, Goran Marić, ponovio je stav svog bivšeg kolege Orepića o kadroviranju u Vladi po kriteriju javnog nastupa.
"Sve to što se događalo meni je bilo neprihvatljivo. Da se veličaju oni koji čine loše stvari, da se uništavaju oni koji pokušavaju zaštiti interese države. Da se rad ministara mjeri po javnom nastupu, ne po radu i učincima", kaže Marić.
Zamjena fotelja
Jedina koja iz Banskih dvora nije izletjela, već je kao glavna tajnica Vijeća Europe odletjela u Bruxelles, bivša je ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić. Nju je zamijenio Gordan Grlić Radman. Plenković nije samo puštao i likvidirao ministre, znao ih je i "prekomandirati", a zorni primjer je bivši ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, koji je postao ministar regionalnog razvoja i fondova EU.
"Ako unutar HDZ-a, za kojeg kažu da broji 200 tisuća članova, nema kvalitetnije, karizmatičnije i kompetentnije ljude za pojedine resore, onda HDZ i nije tako jaka stranka kao što svi mi mislimo", kaže Šalaj.
U staru Pavićevu fotelju je sjeo mladi kadar, bivši šef Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ali i relativno nepoznat javnosti Josip Aladrović. "Ako vi možete za ministra postaviti nekoga za koga nitko nije čuo, znači da imate sigurnu parlamentarnu većinu, ali je sigurno da Plenković mora razmisliti o svom kadrovskom bazenu", smatra Šalaj.
"Mislim da mu je otpočetka jako bilo važno da ga nitko od ministara, ni stranački niti politički, ne može zasjeniti", kaže Jadranka Kosor za RTL.
Priprema za buduće bitke
Iako je službeno opravdanje bila koronakriza, koja u tom trenutku nije ni započela, bivšem ministru zdravstva Milanu Kujundžiću su, kao i nekim njegovim kolegama, presudile nekretnine. No, on je već imao hipoteku teških afera u zdravstvenom sustavu. To je otvorilo prostor za najpopularnijeg ministra ikad, Vilija Beroša, no i njegov je sjaj s primicanjem izbora, kao uostalom i cijelog Stožera civilne zaštite, počeo blijediti.
"Za ove parlamentarne izbore njemu su važniji ministar Medved, ministar Beroš i, ako se odluči na povratak u politiku, ministar Krstičević. Zato je to bila neugodna situacija s ostavkom", smatra Berto Šalaj.
Upravo je ministar obrane bio posljednji koji je otišao, nakon što ga je pogodila smrt dvojice pilota koji su stradali u padu školskog zrakoplova. Plenković se nije naljutio zbog naprasne ostavke, jer su mu važnije buduće bitke od prošlih.
No, on je u protekle četiri godine više shvaćao probleme svojih ministara nego građana. Gotovo cijeli mandat Vlada je potrošila na interne probleme i vlastite karijere, dok za Zagrepčane poslije potresa, starije bez sigurnosti, mlade bez perspektive nisu imali vremena. Jasno je i zašto.
"Ova koalicija nije bila volja birača. Svi koji su glasali za HNS nisu glasali za HDZ, svi koji su glasali za Milanku Opačić ili Tomislava Sauchu ne bi glasali za HDZ", zaključila je Kosor.
