Pod geslom "Kako propisno voziti po nepropisnoj infrastrukturi" Sindikat biciklista u nedjelju je organizirao prosvjed s kojeg je više od 600 biciklista i biciklistkinja ponovno ukazalo na sustavno zanemarivanje problematike biciklističkog prometa i nastavak katastrofalnog stanja biciklističke infrastrukture u Zagrebu i Hrvatskoj.
- 'Građani drugog reda': 'Kako propisno voziti po nepropisnoj infrastrukturi?'
- 'Građani Zagreba vape za boljim javnim prijevozom, a ne novim garažama u centru'
- Neke zemlje to već prakticiraju: Možete li zamisliti da u Hrvatskoj pedalirate na posao i za to budete plaćeni?
Prosvjedu s kojeg je upozoreno da Zagreb nema niti jednu legalnu biciklističku stazu koja je suvislo povezana u okolnu prometnu mrežu, a slična je situacija i u većini drugih hrvatskih gradova, u znak podrške pridružili su se i roditelji s djecom, romobilisti i skejteri te dostavljači na biciklima.
Prosvjed je počeo u 15 sati ispred Muzeja Mimara, a povorka je potom s policijskom pratnjom krenula do Trga žrtava fašizma, preko Višeslavove, Držićeve, Vukovarske, Savske do Vintage Industrial Bara.
Nastavlja se graditi auto-centrične prometnice koje isključuju sigurno kretanje pješaka i biciklista, čime se stvara ovisnost građana o automobilima, upozorio je Vladimir Halgota, stručni suradnik Sindikata biciklista: ''Zagreb nema niti jednu legalnu biciklističku stazu. Niti jedna staza u gradu ne zadovoljava kriterije u smislu da je suvislo povezana u okolnu prometnu mrežu, da ima uređenu infrastrukturu s prijelazima, da su uklonjene barijere i slično".
Upozorio je i da se loši primjeri iz Zagreba
preslikavaju na druge gradove Hrvatske, a nastavlja
se praksa ignoriranja biciklista dok se
biciklističku infrastrukturu tretira kao i prije dok
nije postojao Pravilnik koji propisuje cjelovitu,
kontinuiranu i funkcionalnu stazu.
I dalje se staze rade u fragmentima koji nisu uklopljeni u
prometnu mrežu, naglasio je Halgota, što pokazuje kako ''i oni
koji odlučuju, i oni koji su odgovorni za sigurnost
biciklističkih staza zanemaruju taj oblik prometa". Kao primjer
naveo je obnovu rotora na kojem su biciklistički i
pješački promet u potpunosti zanemareni.
"Put od Savskog mosta do Laništa je odsječen pa možemo vidjeti
primjere kako ljudi u invalidskim kolicima moraju tražiti okolne
putove da bi došli do odredišta", rekao je.
S obzirom na to koliko se Hrvatska oslanja na turizam, gotovo je
nevjerojatno koliko je u slučaju cikloturizma zanemareno da
primjerice na Pelješkome mostu nije predviđen drugi promet osim
motornog: "Oni koji u svojoj nadležnosti imaju inspekcije za
ceste trebali bi kazniti svakoga onoga koji rade ilegalnu
infrastrukturu, a pitanje za nadležne je - kako voziti propisno
po nepropisnim stazama?''
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo je Pravilnik
o biciklističkoj infrastrukturi, u proljeće 2016. godine, a od
tada nije napravljena niti jedna staza koja funkcionira po
propisima, upozorio je predsjednik Sindikata biciklista
Tomislav Nakić-Alfirević.
Podsjetio je i da je Grad Zagreb pet godina tvrdio da bi
uredio biciklistčke staze, no da ne postoje zakoni koji to
omogućuju, a nakon donošenja zakona, od čega su prošle već
tri godine, gotovo ništa nije
napravljeno: "Prosvjedujemo jer je biciklistička
infrastruktura nesigurna, nepropisna, razlomljena i ponižavajuća.
Sramotno malo novca se izdvaja za biciklističku infrastrukturu, a
godišnje izdvajanje je na razini telefonskog računa gradskog
poglavarstva, s par iznimki".
Nadležnima je poručio da ako "ignoriraju slovo zakona, bar ne
ignoriraju građane".
Prosvjedom se željelo poručiti kako su biciklisti prisiljeni
snalaziti se u korištenju nelegalne infrastrukture. Bicikliste se
kažnjava jer nemaju kuda voziti, dok nitko ne kažnjava one koji
su takvu infrastrukturu stvorili, poručili su.
Napravljeni su samo djelomični kozmetički pomaci, a ništa po pitanju sigurnosti, kvalitete i povezanosti, upozorio je Sindikat biciklista koji je svoje zahtjeve uputio prema Ministarstvu prometa, Gradu Zagrebu i Ministarstvu unutarnjih poslova.
