"Poruka mladima mora biti da društvo i represivni aparat neće tolerirati upotrebu droga, uključujući i male količine", kazao je za portal Danas.hr Slavko Sakoman, psihijatar i poznati borac protiv bolesti ovisnosti, komentirajući najavu ministra pravosuđa Orsata Miljenića o dekriminalizaciji marihuane.
'Isti tretman za sve, bez obzira na vrstu droge'
Ne samo marihuane, dometnuo je Sakoman, isti tretman mora biti za sve, neovisno o vrsti droge koju konzumira. Naime, smatra doktor, prvo valja definirati pojam neznatne količine droge, odnosno onda kada se uhvati nekoga s onom količinom droge koja je dovoljna za osobnu uporabu, nakon policijske intervencije trebao bi se automatski pokrenuti postupak pred prekršajnim sudom.
"Ukoliko je količina tolika da je dovoljna tek za zadovoljenje nečije ovisnosti, odnosno nema dokaza ni indicija da je ta droga za prodaju, onda se slučaj treba proslijediti prekršajnom sudu koji bi kroz brz, efikasan i jeftin postupak, koji ujedno nije stigmatizirajući, sukladno odredbama prekršajnog zakona izrekao sankcije. A sankcija može biti i opomena, zatim mjera društveno korisnog rada ili liječenje. Za ponavljajuće slučajeve to može biti i novčana kazna, a u određenim slučajevima ponavljanja koji uključuju i neodgovornost prema izvršavanju izrečene sankcije, to može biti i određena mala vremenska kazna zatvora koja je u ingerencijama prekršajnog suda", kaže nam Sakoman.
Sadašnji zakon je – najgori
A što ako se nekoga uhvati u posjedu veće količine droge? "To je uvijek bilo pitanje – što ako se nekoga uhvati da kod sebe posjeduje drogu u većim količinama nego li je dostatno za vlastitu uporabu, ali za koju također tvrdi da ju je kupio za sebe i nema indicija ni dokaza da je droga za preprodaju? Ja bi ih i dalje provlačio kroz kazneni postupak, dakako ako se dokaže da se radi o ovisniku koji je to nabavio za sebe, uvijek postoji mogućnost i određivanja uvjetne kazne", kaže nam Sakoman objašnjavajući da ovisnici ponekad kupuju veće količine droge jer na količinu dobivaju popust, ali to ne znači da je ta droga za preprodaju.
Najgore je, kaže nam, bilo do sada – bez mogućnosti izricanja uvjetne kada se za bilo koju prodaju droge, pa i za onu u iznosu od 50 kuna, minimalna kazna je bila tri godine zatvora. "Tada su se događale stvari da netko zbog silovanja dobije manju kaznu nego netko za prodaju jednog džointa", zaključuje Sakoman.
'Nisu sve droge jednako štetne'
Sa Sakomanom se slaže i odvjetnik Veljko Miljević, koji smatra kako je dekriminalizacija marihuane nešto što je jako korisno. "To je davno trebalo biti napravljeno, bez obzira na to što misle Kaptol i tradicionalisti", kaže nam Miljević naglašavajući da svi znamo da je droga opasna i štetna stvar, ali, naglašava, nisu sve droge jednako štetne.
"Neka mi prvi mudrac objasni da je marihuana jednako štetna kao i heroin i povlačim sve. Ako je heroin na vrhu o opasnosti, onda je marihuana sasvim sigurno negdje na samom dnu. Pa u Nizozemskoj i čitavom nizu zemalja marihuana se može legalno prodavati. A vjerojatno ni tamo ne misle da je korisna. Jednostavno postoje ljudi koji uživaju marihuanu već 30 godina i od nje nisu umrli", kaže nam Miljević, koji smatra da je problem upravo u posrednicima između proizvođača i korisnika. Oni su opasni.
"Treba li nama posrednik koji će ubirati novac za to? Pa ti dileri stječu enormnu materijalnu korist, a drogu mogu prodavati i u obliku koji je štetniji nego što bi bilo legalno. U zemljama u kojima je legalizirano uživanje marihuane, korisnik to uživanje plaća državi, a tu smo istisnuli sve one koji su opasni – posrednici", ističe.
'Dekriminalizacija nije legalizacija'
Je li zaista potrebo, pita se Miljević, da uživatelji marihuane tako sudjeluju u lancu nedozvoljenog. "Čovjek jednostavno mora kupiti od nekoga tri grama. Ako jedan gram proda i uhvate ga, dobije po zakonu minimalno tri godine. Pa to je apsurd", komentira.
Miljević smatra da Hrvatska mora osposobiti prekršajne suce kako takvi postupci ne bi trajali godina. Moramo im platiti određenu edukaciju da znaju postupati u tim složenim postupcima, te im dati ovlaštenje i za određivanje kazne zatvora u nekim slučajevima. "Hoće li to biti kazna zatvora i do godinu dana u izrazito teških ponavljača, to treba ostaviti na procjenu. Ali postupak mora biti brz i kratak. Čovjeka kojeg ste danas zatekli na ulici, već navečer morate imati kod suca. I da postupak traje maksimalno 15 dana te da mu se odredi kazna koja je adekvatna. Nakon toga se ide na žalbu, a nakon tri mjeseca presuda mora biti pravomoćna. Uz kaznu, jasno, imate i zaštitne mjere – obavezno liječenje. Nije to legalizacija, nego dekriminalizacija. Vi i dalje poručujete da je to ponašanje protivno društvenim normama", zaključuje Miljević.
