Cilj revizije je između ostalog bio analizirati ostvarenje prihoda i primitaka te rashoda i izdataka u skladu s planom, provjeriti usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima, provjeriti i ocijeniti učinkovitost korištenja sredstava te provjeriti druge aktivnosti u vezi s poslovanjem visokih učilišta, piše srednja.hr .
Rezultati su pokazali da obrazovanje kod nas zapravo uopće nije besplatno, kako to političari često ističu. Od naplate školarina koje plaćaju studenti i njihovi roditelji, fakulteti dobro zarađuju - neki čak i više od 20 milijuna godišnje.
Ministarstvo obrazovanja iz državnog proračuna subvencionira dio školarina za redovne studente, dok oni studenti koji nisu u protekloj akademskoj godini ostvarili dovoljan broj ECTS-a dio školarine, ili cijelu, plaćaju sami. Srednja.hr je istražila koliko na taj način fakulteti zarađuju - uplatom školarina iz džepa studenata, ali i dodatnim prihodima i subvencijama.
Po studentu, Ministarstvo obrazovanja daje subvenciju od 3.650 kuna. To vrijedi za redovne studente koji prvi put upisuju prvu godinu studija, te za one koji su u prethodnoj akademskoj godini stekli najmanje 55 ECTS bodova.
Fakulteti bez milosti: Poskupljuju školarine!
Evo kolike su školarine i cijene smještaja u inozemstvu
Kako ćemo plaćati školarine u zemljama EU-a?
Prihodi od školarina za preddiplomske i diplomske studije na Agronomskom fakultetu, koji je na prvu godinu studija upisao 786 studenata, a na kojem ukupno studira njih 2.472 na svim godinama studija, evidentirani su u iznosu 4.279.988,00 kuna.
Akademija dramskih umjetnosti u akademskoj godini 2014/2015 upisala je na preddiplomskom i diplomskom studiju 331 studenta. Na Akademiji maksimalna visina školarine iznosi 9.600 kuna, a njezini prihodi od školarina studenata iznosili su te godine 178.672 kune. Zanimljivo, studenti ADU moraju plaćati maksimalnu školarinu ako su u prethodnoj akademskoj godini ostvarili manje od 30 ECTS bodova, ukoliko studiraju ili su studirali drugi studij na teret Ministarstva te ako su strani državljani, a jedan ECTS bod ima vrijednost 160 kuna na tom fakultetu.
Slična je situacija i na Akademiji likovnih umjetnosti koja nema izvanrednih studenata. Tamo je godišnji iznos školarine jednak onom na Akademiji dramskih umjetnosti: 465.475,00 kn (preddiplomski, diplomski i integrirani studij 251.790,00 kn i poslijediplomski studij 213.685,00 kn), prenosi srednja.hr .
Ekonomski fakultet u Osijeku u akademskoj godini 2014./2015. na svim studijima, od ukupno 3.189 studenata, uprihodio je od školarina 351.287,00 kuna. Ekonomski fakultet u Zagrebu od 9.715 upisanih studenata te je godine zaradio ukupno 27.130.456,00 kn.
Zagrebački je FER, primjerice, u akademskoj godini 2014/2015 od školarina svih studenata zaradio 9.353.349, 00 kuna, a varaždinski FOI 6.048.761,00 kuna.
Fakultet političkih znanosti u Zagrebu od ukupno 1.707 studenata te akademske godine zaradio je 4.160.686,00 kuna. Puna školarina na tom fakultetu, naime, iznosi 7.200 kuna za redovne, a 5.500 kuna za izvanredne studente.
Ukupan prihod zagrebačkog FBF-a od školarina u akademskoj godini 2014/2015 iznosio je 2.040.056,00 kuna. I tamo je cijena školarine 9.600 kuna.
Zagrebački Filozofski fakultet je od školarina ostvario prihod u iznosu od 10.922.645 kuna, dok je onaj u Rijeci od studentskih školarina zaradio 2.539.013, 00 kuna.
Kineziološki fakultet, na kojem puna školarina iznosi 7.200 kuna, uprihodio je 10.382.632 kn, a Medicinski fakultet u Zagrebu, na kojem je u akademskoj 2014./2015., na sve godine studija bilo upisano 2.297 studenta,uprihodio je 20.369.549,00 kuna.
Na zagrebačkom Pravnom fakultetu od ukupno 7.941 studenta koji su te godine pohađali fakultet, zarađen je iznos od 32.756.138.00 kuna.
Podatke o zaradi svih ostalih fakulteta obuhvaćenih ovim istraživanjem možete pročitati OVDJE.
