Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je u srijedu, komentirajući pooštravanje mjera pojedinih zemalja prema njihovim građanima koji dolaze iz Hrvatske, da se radi o političkom pritisku u želji da se epidemiološka situacija stavi pod kontrolu, što je legitimno.
"Na temelju razgovora s kolegama ministrima zdravstva mislim da je riječ o političkom pritisku u svim tim zemljama. Njima se približava početak školske godine, nekima i ranije nego u Hrvatskoj, i oni žele svoju epidemiološku situaciju staviti pod nadzor. To je potpuno legitimno i, ako pogledate u povijest, to smo i mi radili u odnosu na naše susjede", rekao je Beroš nakon užeg kabineta Vlade.
O nošenju maski u školama odlučuje struka
Smatra da će te države unatoč hrvatskim naporima ostati pri svojim nakanama. I mi se pripremamo za početak školske godine, kaže Beroš, koja kod nas počinje nešto kasnije, kao i za jesen u zdravstvenom smislu.
Kad je riječ o nošenju maski u školama ponovio je kako će o tome svoje reći struka, a svoje stajalište objavit će krajem mjeseca i Svjetska zdravstvena organizacija.
"Mislim da za najmanju djecu to neće biti potrebno ali za stariju djecu, pogotovo u srednjim školama, još će se vidjeti i definirati. Struka treba reći svoje, a o tome raspravlja i radna skupina Ministarstva znanosti i obrazovanja", kazao je.
Najavio je da se zdravstveni sustav intenzivno priprema za jesen. "Od početka epidemije govorimo da je potrebno promišljati nekoliko koraka unaprijed . Nastojimo doći nekih elemenata koji bi nam bili od koristi u budućnosti, odnosno na jesen".
"Sustav radi pod mjerama 'novog normalnog', uz određene epidemiološke kriterije, trijažu, i to usporava obavljanje posla. No, mnoge su se ustanove sjajno snašle i odrađuju nadoknade lista čekanja čak od prije korone, primjerice u Dubrovniku i Zagrebu. Vjerujem da će to i dalje adekvatno funkcionirati i prilagođavati se epidemiološkoj situaciji".
Beroš ističe da su mu osim koronavirusa prioriteti revitalizacija Imunološkog zavoda, ubrzanje izgradnje Nacionalne i sveučilišne dječje bolnice, ustroj hitne helikopterske medicinske službe, očuvanje funkcionalne učinkovitosti zdravstvenog sustava i briga o ljudskim potencijalima, prije svega u primarnoj zaštiti.
Razgovori s Marićem o financijskoj održivosti sustava
Tu je i osiguranje financijske održivosti o čemu su započeli razgovore s ministrom financija Zdravkom Marićem,
"Izdvajanje u Hrvatskoj za zdravstvo je 7,4 posto BDP-a. S 804 eura po glavi stanovnika godišnje vrlo je teško osigurati zdravstvenu skrb kakva postoji u ovom trenutku, prosjek EU-a je preko 3000 eura", ustvrdio je.
U razgovorima s Ministarstvom financija nastojimo naći neke elemente koji bi omogućili financijsku održivost zdravstvenog sustava, kazao je Beroš dodavši kako povećanje cijene dopunskog osiguranja u ovom trenutku nije opcija.
Što se tiče povećanja broja oboljelih, ocijenio je kako je to očekivano dodavši kako su preko 35 posto novodijagnosticiranih kontakti već poznatih bolesnika, dok 25 posto opet dolazi iz noćnih klubova i grupnih okupljanja.
