Hrvatska nakon godinu dana izlazi iz recesije – gotovo je unisoni stav dijela ekonomista i Hrvatske narodne banke. Stručnjaci predviđaju kako je BDP u drugom tromjesečju ove godine porastao za 16 posto, a guverner Boris Vujčić je na njihovu procjenu dodao još dva posto. Konkretnu brojku koja pokazuje porast našeg gospodarstva u odnosu na isto razdoblje lani, objavit će Državni zavod za statistiku u petak.
Preokret je to negativnog trenda koji je trajao od drugog kvartala prošle godine te je bio uzrokovan pandemijom koronavirusa i zatvaranjem ekonomskih djelatnosti. U ovoj su godini stroge mjere relaksirane, što se odrazilo i na ukupnu sliku gospodarstva. Ekonomist i predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize Petar Vušković za Net.hr je prokomentirao ovaj podatak.
"Nemojmo se dovoditi u zabludu što se tiče statističkih brojeva. Najvažnije je da će Hrvatska potvrditi izlazak iz recesije. Ekonomski rast koji ćemo mi potvrditi nije jednak ekonomskom razvoju. To je bitno za shvatiti. Za ekonomski razvoj trebamo mudru i racionalnu makroekonomsku politiku koja će se baviti strukturnim reformama, privatizacijom ili reformom javne uprave. Jedino tako možemo smanjiti javni dug i možemo ostvarivati više ekonomske skokove", uvjeren je Vušković.
I dalje smo u rupi
Iako se rast od 16 posto čini vrlo visokim, treba uzeti u obzir da je gospodarstvo prije toga drastično padalo. Lani je u drugom tromjesečju palo za 14,4 posto, u trećem za 10,1 posto, a u četvrtom za 7,2 posto. Čak je palo i u prvom kvartalu ove godine za 0,7 posto. Zbrojivši to sve, bivši ministar i ekonomist Ljubo Jurčić smatra da smo i dalje – u rupi.
"To se gleda u odnosu na drugi kvartal prošle godine, kad je sve stajalo. Tih 16 posto ovako izgleda puno, ali zapravo smo još uvijek u rupi. Pravi pokazatelj BDP-a je godina, jer ne samo što je prirodni ciklus, nego je i poslovni ciklus. Moramo imati u vidu da smo mi zemlja koja je na dnu Europe, samo je Bugarska ispod nas, da smo mi među zemljama koje su najviše pale 2020., a kad sad gledamo dizanje, te stope izgledaju lijepo, ali one su dobre za normalna vremena. Za postkrizna vremena to neće biti dovoljno", smatra on.
Turizam sad nije faktor
Pokretači ekonomskog rasta su povećanje potrošnje u odnosu na proljetni lockdown prošle godine, kada je gotovo nije ni bilo te rast izvoza. Navode se i dobri rezultati ostvareni u turističkom, trgovinskom i građevinskom sektoru. Vušković ističe da će glavnina turističkih pokazatelja biti ostvarena tek u trećem kvartalu, koji se poklapa s vrhuncem turističke sezone, a da je građevinski sektor pokazao otpornost na krizu.
"Razlog rasta leži u rastu osobne potrošnje, koja je najveći generator BDP-a, sigurno 60 posto. Kad ste imali lockdown, zatvorenu ekonomiju, to je bilo vrijeme anemičnosti potrošnje. Otvaranjem trgovina i ugostiteljskih objekata povećana je potrošnja generirala u najvećoj mjeri potvrđeni ekonomski rast. Izvoz je jako bitan, jer je pokazao izraženiju imunost na recesiju od građevine. U usporedbi s turizmom, izvoz je nama puno važnija komponenta. Česta je zabluda da turizam generira 20 posto BDP-a, on u širem kontekstu čini oko 17 posto BDP-a. Izvoz i poduzeća koja su proizvodila i izvozila proizvode su očuvali gospodarstvo. Mi smo zapravo puno više izvezli robe, nego što smo zaradili od turizma", istaknuo je Vušković.
No, obojica ekonomista smatraju kako Hrvatska nije napravila dovoljno da bi se izvukla iz recesije i ostvarila još bolje rezultate. Vušković drži kako je Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji je prije nekoliko mjeseci Europska komisija prihvatila, nedovoljan za naš razvoj, dok Jurčić tvrdi da nam nedostaju ekonomske i izvozne razvojne politike.
"Mi smo u zadnjih nekoliko godina napravili neke dobre stvari, međutim one nisu dovoljne. Među te dobre stvari spada smanjenje stopa poreza na dohodak, što je utjecalo na porast naših plaća. Smanjili smo i stope poreza na dobit i to je na neki način ojačalo konkurentnost naših poduzeća. Mi smo administrativno i parafiskalno rasteretili gospodarstvo u iznosu od dvije milijarde kuna. To su dobre ekonomske i političke odluke. Bez privatizacije poduzeća koja su gubitaši, primjerice HŽ i Croatia Airlines, nema jačeg i dinamičnijeg rasta ekonomije, jednako tako i bez reforme javne uprave", drži Vušković dok Jurčić dodaje: "Da imamo razvojnu izvoznu politiku, izvoz bi rastao duplo brže nego što raste sada. Da imamo ekonomsku razvojnu politiku, Hrvatska bi trebala rasti pet, šest posto kroz desetak godina, a ne da se zadovoljimo stopom rasta od jedan, dva, tri posto koja se prirodnim tijekom stvari ostvaruje u normalnim vremenima."
Tmuran pogled u budućnost
Stoga niti njihov pogled u ekonomsku budućnost Hrvatske nije najsvjetliji. Vuškovića brine trenutna epidemiološka slika, za koju se boji da bi u najgorem slučaju mogla rezultirati novim lockdownom, iako iz Vlade najavljuju da će mjere biti znatno lakše. "Epidemiološka slika nacije drži ekonomiju u šaci i pitanje je što će biti dalje. Ako brojke budu visoke, mi ćemo opet imati problem inflacije, jer jednom kad narastu cijene teško padaju. Imat ćemo povećano otpuštanje zaposlenih i to sve skupa vodi prema stagflaciji, odnosno još jednoj dubljoj razini recesije", poručuje.
Jurčića brinu dalekosežnije posljedice, nastale iz dalekosežnijih uzroka. "Ako se i covid smiri, mi za tri-četiri godine nećemo stići onaj trend koji je postojao prije 2020., iz razloga što je Hrvatska prepuštena vanjskim utjecajima, a nije iskoristila priliku da vidi greške i nedostatke ekonomske politike i da donese politike koje bi to ispravile. Pretvorili smo se u brojenje turista i noćenja, na čemu apsolutno ne može počivati ekonomija. S druge strane, u očekivanju smo novca iz Europe, a to nije BDP, to nije domaća proizvodnja, koja čini nacionalno bogatstvo. To je kao prosjak, on dobije, potroši, pa opet ispočetka", drži on.
Varljiv rast plaća
Jedan od pokazatelja rasta gospodarstva je i rast plaća. No, oba stručnjaka drže da je to vrlo varljiv podatak. Jurčić upozorava da je dovoljno iz statistike prosječnih plaća izbaciti plaće u Zagrebu, koje su prešle 8000 kuna ili plaće direktora, menadžera i rukovoditelja u velikim kompanijama, da bi prosjek izgledao bitno drugačije. Ističe i da plaće rastu zbog nedostatka radne snage u pojedinim sektorima.
Vušković, pak, naglašava da je trenutno naš najveći problem inflacija, koja se popela već na stopu od 2,3 posto. "Nije pitanje koliko su nama rasle plaće, jer su rasle po manjim stopama, nego kod inflacije. Glavni ekonomski problem je inflacija i time se sad moramo baviti. Ne možemo si priuštiti više od tri posto. Mi sad imamo situaciju da građani prema svojoj kupovnoj moći ne mogu akumulirati dodatnu ekonomiju, jer se obezvrjeđuje novac. Čak je kod poreza veća korist nego kod inflacije, jer od poreza zajednica ima nekakve koristi. Kod inflacije imate samo obezvređivanje novca", smatra stručnjak.
Iako je procjena rasta BDP-a za 16 posto u odnosu na drugu četvrtinu prošle godine dobra vijest, ipak treba uzeti u obzir kompletno stanje naše ekonomije, a ne brojku kao takvu, ističu obojica. Uz najave domaćih i svjetskih prediktora kako će naše gospodarstvo i dalje rasti, potrebno je naći kotač zamašnjak generiranja novih i većih postotaka. S trenutnim zamislima vladajućih, stručnjaci nisu oduševljeni, stoga se ekonomska budućnost zemlje i dalje čini neizvjesnom.
