Ministar obrane Mario Banožić, referirajući se u utorak na pozive predsjednika RH Zorana Milanovića da ga "utamniče", poručio je kako se nema razloga bojati, no i dodao da nije dobro da imamo predsjednika koji radi pritisak na institucije i u konačnici na Ustavni sud.
U izjavi novinarima nakon sastanka ministara obrane EU u Bruxellesu Banožić je pojasnio kako izmjenama Zakona o obrani ne želi nikome smanjiti niti povećati ovlasti, nego želi samo ono što je bilo postavljeno u prijašnjem zakonu iz 2013. koji je Milanović donio kao premijer, razjasniti stvari.
"Znamo gdje će završiti taj zakon - na Ustavnom sudu i ovo je sada pritisak koji ide u tom pravcu", smatra Banožić.
Hoće li tužiti Milanovića?
Predsjednik Republike je, naime, jučer poručio kako treba ukinuti Ustavni sud.
Upitan hoće li tužiti predsjednika RH za uvrede, Banožić je rekao kako je predsjednik svjestan da je procedura vezana uz imunitet malo drugačija u Hrvatskoj i da se zato on tako i ponaša.
"Samim time što je izrekao šalje poruku mlađim generacijama u RH kako se mogu ponašati - nepoštivati institucije, apsolutno sve relevantne subjekte u društvu s kojima bi se ljudi trebali razvijati. Napada pravosuđe, koja je to poruka", upitao je Banožić i odgovorio - ponašajte se kako hoćete.
'Gdje bi danas bili da je Milanović htio sjesti za stol'
Na upit hoće li tražiti njegovu ispriku, Banožić je rekao kako mu se već ispričao i pozvao ga stol, ali ne iz bojazni nego kako bi se "Hrvatska vojska skinula s naslovnica, ono što je bilo maknut ćemo u stranu i idemo dalje raditi".
Kao Vlada učinili smo velike korake za HV, činiti ćemo to i dalje, a to se vidi kroz nabavku višenamjenskih borbenih aviona, postavljeni cilj formiranja srednje pješačke brigade do 2026. idemo i u nabavu protuzračne brane kratkog i srednjeg dometa i druge projekte. Imamo vojni proračun od 7,8 milijardi kuna i sve to uz probleme koje Milanović radi HV-u, a zamislite da je htio sjesti za stol gdje bi danas bili, rekao je Banožić.
Vezano uz Banožićevu raniju izjavu kojom je aludirao da je Ivan Selak kao pilot JNA sudjelovao u bombardiranju Vinkovaca, Banožić je rekao da je iznio osobno iskustvo iz Domovinskog rata i da bi o tome mogao pitati umirovljenog pilota HRZ-a Ivan Selaka, ali neće to učiniti.
S druge strane sam rekao da ga mogu pitati za puno važniju činjenicu o remontu MiG-ova 21, velikog posla iz razdoblja premijera Zorana Milanovića te će to i učiniti. Remont, nastavio je, za koji se kasnijim istragama pokazalo da je došlo do promjene određenih brojeva na avionima i nekakvih nečistih poslova. "Nakon mojih izjava, ovo prvo potpuno benigno dobiva naglasak, a remont MiG-ova ne, dakle klasičan PR", drži Banožić.
'Podržavamo učinkovitu provedbu Strateškog kompasa'
Hrvatska podržava učinkovitu provedbu svih sastavnica Strateškog kompasa kako bi EU u potpunosti ispunio ciljeve u području obrane i sigurnosti, rekao je u utorak u Bruxellesu Banožić.
"Hrvatska podržava učinkovitu provedbu svih sastavnica Strateškog kompasa u cilju vjerodostojnog ostvarivanja ambicija Europske unije u području obrane i sigurnosti", rekao je Banožić na sastanku ministara obrane EU-a.
Strateški kompas je dokument koji je ponudio smjernice obrambenog razvoja Unije do kraja ovoga desetljeća i koji predviđa snage za brzi odgovor s do 5000 vojnika do 2025. godine, a ministri vanjskih poslova i obrane država članica EU-a usvojili su ga krajem ožujka.
Iskazana podrška radu Europske obrambene agencije
Na raspravi o daljnjem procesu provedbe Strateškog kompasa, uz fokus na jačanje učinkovitosti misija i operacija Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU (ZSOP, istaknuto je da ZSOP dodatno dobiva na značaju uslijed narušene europske i međunarodne sigurnosti.
Banožić je istaknuo podršku radu Europske obrambene agencije (EDA) i njen ključni doprinos daljnjoj provedbi obrambenih inicijativa i povezivanja država članica te zajedno s kolegama pozdravio osnivanje "Čvorišta za europske obrambene inovacije" (HEDI) kao jednog od prvih konkretnih rezultata Strateškog kompasa.
Izrazio je zadovoljstvo što su u obzir uzeti određeni hrvatski prijedlozi poput uključivanja malih i srednjih tvrtki obrambene industrije te znanstveno-istraživačke zajednice, što će biti i dodatna prilika za uključivanje hrvatskih tvrtki na međunarodno tržište, stoji u priopćenju.
