Autocesta A3 dio je X. paneuropskog prometnog koridora, kojim se ostvaruje najkraća i najpogodnija veza između zapadne i jugoistočne Europe.
A3 je visoko riskantna cesta
Analizom je zaključeno kako je 37.47 posto pregledane trase ocijenjeno samo dvjema zvjezdicama (visoka razina rizika), dok je minimalno prihvatljivom ocjenom od 3 zvjezdice (srednje visoka razina rizika) ocijenjeno 62.53 posto trase.
Rizik je za motocikliste i veći, budući da je čak 84.02 posto trase u kategoriji visokog rizika. Procijenjeni troškovi nadogradnje i rekonstrukcije promatranih dionica autoceste iznose 163,91 milijun kuna, a takvom bi se investicijom moglo, kako pokazuju statističke procjene, u 20 godina spriječiti otprilike 1680 nesreća sa smrtnim posljedicama ili teškim ozljedama. Ta trasa od strane stručnjaka procijenjena je najopasnijom u Europi, piše 24sata.
Brojne prometne nesreće
Brojne stravične nesreće dogodile su se posljednjih godina na autocesti A3. Neke dionice datiraju još iz 1970-ih, kao i neki dijelovi zaštitnih ograda. Hrvatska je Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama propisala obvezu postavljanja zaštitne ograde iz klase H2 u razdjelnom pojasu autoceste.
Nedovoljna zaštita
Zaštita s desne strane kolnika je nedovoljna te je povećana mogućnost naleta vozila na opasne objekte uz cestu, mnogo je nezaštićenih stupova javne rasvjete i vertikalne prometne signalizacije na području odmorita i u vrhu razdjelnih otoka u zonama ulijevanja/izlijevanja prometnih trakova na području čvorišta, zaključili su stručnjaci. Visoki i strmi nasipi predstavljaju poseban problem, a isto tako vrijedi i za početke mostova gdje odbojna ograda ne pruža dovoljnu sigurnost u slučaju slijetanja vozila.
Postoji i opasnost od slijetanja vozila u duboki odvodin kanal smješten uz autocestu, zaključili su stručnjaci s FPZ-a.
U prošloj godini na autocestama se dogodilo 2937 nesreća, poginulo je 36 ljudi, dok je 551 osoba ozlijeđena.
