Dvadesetak godina nakon što su potpisani, ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske, poznatiji kao Vatkanski ugovori, opet su u žiži javnosti. U stvari, ti su ugovori cijelo vrijeme i bili predmetom prijepora i temom rasprava većeg ili manjeg intenziteta, uglavom vođenih oko toga dobiva li Katolička crkva temeljem Vatikanskih ugovora previše državnog novca te jesu li nekim stavkama tog ugovora podriveni temelji sekularne države.
Aktualnu raspravu, koja je jučer došla i u Hrvatski sabor, inicirale su u travnju prošle godine stranke GLAS i HSU tražeći od Vlade da pokrene postupak revizije ugovora sa Svetom Stolicom.
Hrvatska se 1997. obvezala financirati Katoličku crkvu
Vatikanski ugovori obuhvaćaju četiri međunarodna ugovora potpisana 1997. i 1998. godine između Svete Stolice i Republike Hrvatske. Prvi ugovor regulira odnose na području odgoja i kulture,a drugi regulira pitaje dušebrižništva katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi RH. Ta dva ugovora ratificirana su 24. siječnja 1997. godine. Treći ugovor ratificiran 9. veljače 1997. regulira pravna pitanja između Svete Stolice i RH, a posljednji od četiri ugovora ratificiran je 4. prosinca 1998. i njime se reguliraju gospodarska pitanja.
Jednostavnije rečeno, potpisivanjem tih ugovora Hrvatska se, među ostalim, obvezala financirati Katoličku crkvu. Tako su, primjerice, više od tri tisuće vjeroučitelja u osnovnim i srednjim školama na platnoj listi Ministarstva znanosti i obrazovanja, dok se Vojni ordinarijat financira iz budžeta MORH-a i MUP-a. Ugovorima se, usto, Katoličkoj crkvi jamči povrat imovine koja joj je oduzeta u bivšoj Jugoslaviji. Također, Crkva nije obvezna ni plaćati porez na primanja niti na priloge pod egidom "milodara".
U 20 godina Katoličkoj crkvi najmanje 15 milijardi kuna
Tvrdeći da se temeljem obveza iz tih ugovora Katoličkoj crkvi godišnje daje oko 900 milijuna kuna te da su politilke, drušgtevene i ekonomske okolnosti pod kojima su ugovori sklopljeni danas bitno drugačiji, Klub zastupnika GLAS-a i HSU-a u travnju prošle godine zatražio je reviziju Vatikanskih ugovora.
Ustvrdili su tada kako iz Vatikanskih ugovora proizlaze neke protuustavne posljedice poput narušenog načela jednakosti pred zakonom (npr. kada se protiv svećenika pokreće kazneni postupak, tada se najprije mora obavijestiti njihov biskup) kao i slobode vjeroispovijesti i odvojenosti Crkve od države. Također, rekoše tada iz Kluba GLAS-a i HSU-a, Vatikanski ugovori su veliko financijsko i materijalno opterećenje za Republiku Hrvatsku pa neke odredbe treba ukinuti, a neke smanjiti ili svesti na razumnu mjeru.
Konkretno, naveli su da je u vrijeme sklapanja ugovora Hrvatska imala udio duga u BDP-u oko 27-28 posto, dok je danas taj udio 80 posto. Sveukupno je, kažu, u 20 godina za Katoličku crkvu iz državnog proračuna izdvojeno najmanje 15 milijardi kuna.
Plenković odbacuje mogućnost ikakve revizije ugovora
GLAS je također zatražio da se vjeronauk makne iz škola i organizira samo u vjerskim ustanovama. Za većinu zahtjeva GLAS i HSU dobili su i podršku najače oporbene stranke, SDP-a.
No, zastupnici vladajućeg HDZ-a odbacili su prijedlog Kluba GLAS-a i HSU-a. HDZ-ov zastupnik Božo Ljubić kazao je kako njihovi argumenti ne stoje jer se i danas, kao i prije 20 godina, preko 80 posto građana i dalje se izjašnjava katolicima, gospodarska situacija nije se pogoršala, a Vatikan ne daje znakove da bi mijenjao ugovore. Rečeno je, također da je država za tri godine, od 2014. do 2016., za sve vjerske zajednice potrošila 1,1 milijardu kuna te da se Katolička crkva u godinama recesije odrekla dijela sredstava na koja je imala pravo.
Sam premijer Andrej Plenković u srijedu izjavio da u mandatu njegove Vlade "neće doći do bilo kakve izmjene Vatikanskih ugovora", a ministar uprave Lovro Kuščević danas je ponovio da "HDZ neće podržati reviziju Vatikanskih ugovora jer rad Katoličke crkve treba podržavati, a ne otežavati".
Jučer je, tijekom povremeno žestoke rasrave u Saboru, Klub Glasa i HSU-a ustrajao na pokretanju postupka revizije Vatikanskih ugovora koje su nazvali "anakronima, neustavnima i lihvarskima" na što su iz HDZ-a uzvratili nazvavši njihov prijedlog farsom i skupljanjem jeftinih političkih bodova uoči europskih izbora
13.09.2016., Zagreb - Na groblju Mirogoj odrzan je ispracaj Jure Radica nekadasnjeg predstojnika Ureda predsjednika Republike, sveucilisnog profesora, ministra obnove i razvitka te predsjednika uprave IGH. Josip Bozanic, Andrej Plenkovic. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
Biskup priznao da bi to bio strašan udarac Crkvi
Šef SDP-a Davor Bernardić u raspravi je ustvrdio da "Crkva definitivno treba pomoć, ali ne tako da političari iz proračuna daju novce kako hoće i crkvenim zajednicama kojima žele".
"Ako je netko vjernik trebao bi Crkvi davati iz svoje plaće ili mirovine", smatra Bernardić.
Iz HDZ-a su šefici GLAS-a Anki Mrak Taritaš spočitali da pitanje revizije Vatikanskih ugovora nije poticala dok je bila na vlasti, odnosno u Vladi Zorana Milanovića.
"Ovo je Schnapsidee, ideja koja se dobije nakon što se popije rakijica," poručio joj je HDZ-ovac Miro Kovač, a Kovačev stranački kolega Ante Babić oporbene stranke koje traže reviziju Vatikanskih ugovora pozvao da "osnuju klub obožavatelja pape Franje".
Zanimljiv doprinos ovoj raspravi u HRT-ovoj emsiji Otvoreno u srijedu navečer dao je dubrovački biskup Mate Uznić nedvosmisleo priznavši da bi revizijom Vatikanskih ugovora u dijelu koji se odnosi na financiranje, bio težak udarac Katoličkoj crkvi.
"Što se tiče Katoličke crkve ona i dalje ima potrebu za tim da se osiguraju materijalni uvjeti za njeno djelovanje jer iskreno priznam da bez tih sredstava ne bi mogla funkcionirati", kazao je biskup Uznić.
Želeći čuti Vaša mišljenja, u našoj anketi pitamo Vas treba li revidirati Vatikanske ugovore ili ih ne dirati.
