Premijer Andrej Plenković objavio je da će Saboru predložiti da se raspusti u ponedjeljak, 18. svibnja, pa će predsjedniku Republike, Zoranu Milanoviću preostati samo da raspiše parlamentarne izbore na jedan od četiri moguća datuma između 21. lipnja i 12. srpnja.
Iako bi redoviti rok za održavanje parlamentarnih izbora bio tek najesen, jer ovome sazivu Sabora mandat istječe u listopadu (prošli su parlamentarni izbori, podsjetimo, održani 11. rujna 2016.), Vlada je odlučila, kako je kazao premijer Plenković, iskoristiti dobru epidemiološku situaciju.
Teror bijelih kuta i pogrešna računica HDZ-a
"Vlada vjeruje, po mom mišljenju pogrešno, da može iskoristiti 'teror bijelih kuta', odnosno strah od liječnika koji je činjenica i u kulturnijim sredinama od naše. Ali malo su se te kute pohabale, posivile su u međuvremenu, pa nisam siguran da im je računica tako dobra", komentira za RTL.hr potez vladajućih politički analitičar prof. Žarko Puhovski.
"Druga želja je spriječiti Miroslava Škoru da se organizira i odgrize znatan dio HDZ-ova kolača", dodaje Puhovski.
Sprdanje s demokratskom kulturom
"Važnije je što se oni sprdaju s demokratskom kulturom koja pretpostavlja da se osiguraju uvjeti za kampanju prije izbora. Izbori se mogu održati i u skafanderima, ali kampanja se ne može. Mi imamo situaciju u kojoj bi trebalo doći do višestranačkih izbora u uvjetima u kojoj jednostranački stožer kao 'Big brother' kontrolira svaki aspekt života čitave nacije, jer kao što su rekli, sve mjere koje su povukli ovih dana mogu vratiti na snagu. Kad u ponedjeljak bude raspušten parlament, nad njima neće biti nikakve kontrole osim jednako tako jednostranačke Vlade i to su nekorektni uvjeti za izbore", smatra prof. Puhovski koji drži da bi Stožer trebalo raspustiti prije Sabora.
"Tijelo koje ima nadzakonske, pa čak i nadustavne ovlasti - jer ih crpe iz izvanrednog stanja koje čak nije ni proglašeno - ne može kao jednostranačko tijelo funkcionirati da izbori budu korektni. Oni mogu biti slobodni, ali ne mogu biti fer", oštar je Puhovski.
Kako će izgledati kampanja?
Osim toga, u situaciji u kojoj je upitno kakva će se predizborna kampanja moći voditi te će se ona vjerojatno prebaciti na društvene mreže, internet i televiziju, Puhovski upozorava da Hrvatska ima velik broj ljudi koji nemaju internet. "To je generacijsko pitanje i regionalno pitanje i meni nije jasno kako je moguće u uvjetima hrvatske opće polupismenosti, medijske i internetske polupismenosti voditi iole korektnu kampanju preko društvenih mreža?", zaključuje Puhovski. (Više o tome kako bi mogla izgledati kampanja pročitajte ovdje.)
S njime se pak ne slaže drugi politički analitičar kojega smo zamolili za komentar, svojedobno i savjetnik u Vladi Andreja Plenkovića, Krešimir Macan. On kaže da je sve u skladu s očekivanjima da se izbori raspišu čim to dopuste epidemiološke mjere. "Ukinuta je zabrana kretanja, vjerojatno će do trenutka kada krene kampanja biti ukinute sve mjere, neće biti ljudi u izolaciji jer će biti minimalno zaraženih i bolesnih, tako da su stvoreni svi preduvjeti da se održe izbori, s čime se slaže i opozicija, barem prema njihovim kriterijima", kaže Macan.
„Sloboda okupljanja nije vraćena, no u trenutku kada krene kampanja bi mogla biti, budu li epidemiološki rezultati ovakvi kakvi su sada. HDZ je donio odluku pretpostavljajući da će do trenutka kada krene kampanja epidemiološka situacija u Hrvatskoj biti normalizirana. Stožer će biti u nadzoru, ali neće biti nekakav faktor i kampanja će se moći odvijati u normalnim okolnostima“, kaže Macan koji za razliku od Puhovskog drži da neće biti upitan legitimitet izbora.
Normalizacija kao najveći adut
"Izbori su za mjesec i pol dana, to je u epidemiji puno. Prije mjesec i pol dana cijela je zemlja bila u blokadi, a sada radimo normalno. Ako se ovi trendovi nastave, mi bismo oko 1. srpnja mogli biti u nekakvoj normalnoj sezoni, a mislim da na to HDZ i računa. Normalizacija će im biti najveći adut. 15. lipnja se otvara Europa, svi najavljuju letove, u finišu kampanje svaki avion koji slijeće u Hrvatsku mogao bi biti plus za vladajuće da kažu da su to omogućili brzom reakcijom na koronavirus. Negativni je dio priče da ističu sve gospodarske poticajne mjere", kaže Macan.
"Hrvatska mora nastaviti živjeti s posljedicama krize. Velika je rupa u proračunu i nova vlada traži mogućnost da radi što treba, a to je prije svega da racionalno troši i upravlja financijama. Prihodima ne mogu upravljati, ali mogu upravljati troškovima. A to ne možete raditi u predizborno vrijeme i to je ono što dio ljudi koji kritiziraju odluku o izborima ne razumije. Da biste donijeli odluke nakon koronavirusa bolje je da imate čisti mandat nego da ste uoči izbora, tada su vam ruke vezane."
Postizborna kombinatorika
"Mogući datumi izbora stoga su 21. lipnja, 28. lipnja, 5. srpnja ili 12. srpnja, no o tome će odluku donijeti predsjednik Milanović. On je početkom mjeseca u intervjuu RTL-u kazao da neće čekati zadnji mogući ustavni rok, dakle punih 60 dana za raspisivanje izbora. Ranijim raspuštanjem Sabora HDZ mu je ograničio izbor", smatra Macan.
Na pitanje kakve su postizborne kombinatorike moguće, Puhovski kaže da kako sada stvari stoje, postoje samo dvije mogućnosti, koalicija HDZ-Škoro ili HDZ-SDP, treće nema. "Škoro nikako ne može sa SDP-om, on teško može i s HDZ-om, ali će to na koncu ipak moći. To su jedine dvije matematičke varijante koje se čine mogućima."
"Velikim strankama odgovaraju izbori što prije, svi drugi imaju manje vremena za organizaciju, ali nije im Škoro problem, on im treba kao koalicijski partner, bitno je da se nitko drugi ne ubaci u igru. Škoro ne može toliko poremetiti računicu koliko bi to učinio netko drugi, tipa Stranka s imenom i prezimenom. U ovom trenutku je najveći plus za dvije velike stranke što nema Živog zida. Nema četvrtog elementa koji vam krade 10 mandata i završite na 54-59 mandata kao zadnji put", procjenjuje Macan.
HDZ i SDP izjednačeni?
"Moja je procjena da bi ovi blokovi sada mogli završiti izjednačeno, s gotovo 62 mandata. Prema istraživanju RTL-a, simulacija koju sam radio pokazuje da su HDZ i SDP s IDS-om de facto izjednačeni. Tu neće biti velike promjene, pitanje je samo tko će biti prvi. Škoro im treba kao koalicijski partner te će se ići ili u veliku koaliciju ili manjinsku vladu.
"HDZ se kocka da će epidemiološka situacija biti dobra, da ćemo izaći iz krize do srpnja. Nitko ne zna kako će izgledati drugi val i važno je tada imati sigurnu i stabilnu vladu, ali treba i preživjeti ekonomski do drugog vala, trebamo ga dočekati živi", zaključuje Macan.
