Jesmo li spremni na ono što klimatske prilike donose na području Kaštelanskog zaljeva, što poduzeti kako bi se smanjile očekivane štete koje će nastati rastom razine mora u sljedećim desetljećima, tek su neka od izlaganja koja su se mogla čuti na predavanju pod nazivom "Kaštelanski zaljev na udaru klimatskih promjena" koje je u organizaciji Rotary kluba-Kaštela održano u dvorcu Vitturi, piše Slobodna Dalmacija.
'Poplavna dolina Kaštelanskog zaljeva (uključuje Split, Trogir, Solin i Kaštela) danas se procjenjuje na 5,4 kvadratna kilometra. Do 2050. godine to bi, uz najviši predviđeni rast razine mora od 31 centimetar, moglo biti 6,6 četvornih kilometara, a 2100. godine više od osam kilometara. Po broju stanovnika ugroženih poplavama Kaštelanski zaljev definitivno zauzima prvo mjesto', kazala je mr. sc. Željka Škaričić, ravnateljica PAP/RAC.
Zastrašujući podaci
U odnosu na današnji procijenjeni broj od 2900 ugroženih, u projekcijama i za 2050. i za 2100. ugroženih bi, po najgorem scenariju, bilo 12.400, odnosno 14.200, dok bi se troškovi šteta u poplavnoj dolini Kaštelanskog zaljeva s današnjih 2,5 milijuna eura, u slučaju da se ništa ne poduzme u prilagodbi klimatskim promjenama, mogli popeti na 74., odnosno na čak 790 milijuna eura godišnje na kraju stoljeća.
'I obala i morski okoliš Sredozemlja, kao i Jadrana, desetljećima su izloženi različitim snažnim štetnim pritiscima, uzrokovanim, među ostalim, pretjeranom urbanizacijom, izgradnjom uz obalu, onečišćenjem, zagađenjem, turizmom, opterećenjem prirodnih resursa, prvenstveno vodnih i možda prije svega nekoordinacijom među različitim sektorima, lokalnim, regionalnim i državnim tijelima i institucijama', napominje Škaričić.
'Prvi red do mora'
Jedno od najvećih opterećenja obale je urbanizacija, gradnja 'prvi red do mora': od šezdesetih godina do danas broj stanovnika u Hrvatskoj narastao je za samo tri posto, a sagrađeno je četiri, vjerojatno i pet puta više građevina nego što su zajedno izgradile sve prethodne generacije, rečeno je na predavanju. Demografske procjene govore o daljnjem padu broja stanovnika u Hrvatskoj, no prostorni planovi dopuštaju deseterostruko povećanje urbaniziranosti obale.
Procjene o povećanju urbanizacije uglavnom se odnose na zonu najbližu moru, onu koja je istovremeno zona najvećeg rizika povezanog s rastom razine mora. Upravo u toj zoni u Kaštelima bi se, u svrhe sprječavanja podizanja razine mora, pod hitno trebalo krenuti s izgradnjom obalne infrastrukture, upozorio je Vedran Petrov, ekspert za obalno inženjerstvo.
