Iako u našim šumama žive opasne zvijeri poput medvjeda ili vuka, postoje i puno manje životinje s kojima susret može biti podjednako neugodan. Jedna od njih je i gusjenica bora povorkaša, u narodu poznata kao borov prelac. Naime, kontakt s tim stvorenjima može izazvati alergijske reakcije na koži, oticanje usana i jezika, ali i smetnje s disanjem. Kod kućnih ljubimaca, pak, mogu izazvati smrt.
"Znaju neke životinje ostati doslovno bez pola jezika, jer nekrotizira jezik. Navodno su im slatkastoga mirisa i okusa tako da bi ih neke čak i prožvakale, a onda ako slučajno progutaju može doći do edema i gušenja", pojasnio je za Dnevnik.hr veterinar Sanjin Polić.
Crvenilo, plikovi i jake alergijske reakcije
Doktorica Senka Štrbo iz Hitne pomoći Primorsko-goranske županije, pojasnila je koliko nezgodan može biti susret čovjeka s borovim prelcem. "Izrazito rijetko kod ljudi se može pojaviti jaka alergijska reakcija s oticanjem usnica i jezika, resicama u grlu što onda prouzroči i ometanje disanja", rekla je i dodala da se kod ljudi najčešće javljaju crvenilo i plikovi na koži.
Rušenje stabala i paljenje gnijezda
Borov prelac je najaktivniji upravo u ovo doba godine, zbog čega djelatnici riječke šumarije intenzivno uklanjaju njegova gnijezda. Stabla bora povorkaša koja imaju pet ili više gnijezda moraju biti srušena, a da bi ove životinje bile u potpunosti uništene, gnijezda se moraju ukloniti i spaliti.
"Tu se nalazi križni put. Ovih dana, pred Uskrs, tu ljudi dođu i intenzivno šeću. Mi uklanjamo zapletke s borovih stabala sa škarama, mehaničkim putem i uništavamo ih", poručuje Matija Laginja, upravitelj šumarije Rijeka, dok Željko Kauzlarić iz Odjela za ekologiju Hrvatskih šuma u Delnicama pojašnjava zašto baš sada uklanjanju gnijezda. "Ovo je vrijeme kad budu napuštale taj zaputak i ići će u koloni na kukuljenje pod zemlju. Znači, mi jedino sada, u ovom stadiju možemo mehanički smanjiti populaciju odstranjivanjem ovih zaputaka i njihovim paljenjem", pojasnio je.
