Ove godine bit će rođeno 12 do 14 posto manje djece nego lani. Famozni baby boom koji se očekivao nakon lockdowna nije se dogodio, čak ni u puno bogatijim zemljama, piše RTL.
Pojmovi poput "test za trudnoću" ili "trudnoća po tjednima" u pandemiji nisu previše zanimali Hrvate pa Tado Jurić, politolog koji se bavi digitalnom demografijom, kaže kako nam slijedi znatan pad novorođenih.
'Rodnost u Hrvatskoj past će između 12 i 14 posto'
"Vrlo vjerojatno će rodnost u Hrvatskoj u 2021. pasti između 12 i 14 posto. To znači da očekujemo oko 33 tisuće živorođenih, a inače je rodnost u Hrvatskoj tijekom normalne godine između 37 tisuća i 38 tisuća", kaže Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Svake dvije godine broj rođenih padne za oko dvije tisuće, a ove će biti još i veći, iako se predviđalo suprotno.
"Inače imamo nesigurnost u društvu i potpuno je logično da je pandemija povećava, dakle potpuno je logično i očekivano da se zapravo ovi svi trendovi smanjuju i poprimaju negativne forme, ništa to nije neobično. To su predviđale bogate zemlje, i o tome se jako puno pisalo, međutim i u Francuskoj i u Danskoj se pokazalo da to nije tako", rekao je demograf Stjepan Šterc za RTL.
Svaka županija izgubila devet posto stanovnika?
Pandemija je pokazala i neke pozitivne trendove, ali samo kratkoročno. Zbog zatvaranja granica 40 posto manje građana je iselilo iz Hrvatske, a oni koji su otišli birali su bliže države, Austriju i Njemačku. Tado Jurić tvrdi da je metoda digitalne demografije mjerljivija pa i egzaktnija od one koju koristi Državni zavod za statistiku (DZH). On to dokazuje podacima o potrošnji vode. Iz svake slavonske županije je, tvrdi DZH, iselilo nešto više od četiri posto stanovnika, no potrošnja vode "poklapa se" s onim što i koliko pretražujemo.
"Kada smo testirali model i uspoređivali sa svim podacima DZH-a, ispada da je zapravo svaka županija izgubila devet posto stanovnika. Zato tvrdimo da Hrvatska nema više od 3,8 milijuna stanovnika - ponovno na osnovu ove dvije metode", rekao je Jurić.
