Kako piše Glas Slavonije, na porazne podatke upozoravaju stručnjaci iz IT svijeta te dodaju kako ako uskoro ne dođe do skorih i radikalnih promjena, današnji osnovci neće lako pronaći svoje mjesto u radnim procesima na višim razinama.
Osim toga, informatička pismenost nužna je kako bi sigurno koristili internet te navrijeme znali prepoznati zamke i opasnosti cyberbullinga, ali i puno veće opasnosti.
U osječkoj osnovnoj školi “Mladost” na svakom od 53 računala obrazuje se devetero učenika. A ona slovi za jednu od, kako opremom, tako i stručnim kadrom, bolje opremljenih škola u Slavoniji. Učenicima su dostupne dvije informatičke učionice te jedna mobilna informatička učionica s 24 tableta.
Uz to učenici na raspolaganju imaju i dvije pametne ploče. No to je, upozoravaju profesori daleko premalo, čak i ne toliko zbog opreme, koliko zbog školskog programa.
Informatiku, kao izborni predmet i izvannastavnu aktivnost, vode čak tri profesorice, po dva sata tjedno za učenike od petog do osmog razreda, te jedan sat tjedno s učenicima od prvog do četvrtog razreda.
Osnovci uče kako se snalaziti i sigurno ponašati na internetu, kako kritički vrednovati informacije u digitalnom svijetu, koristiti Office alate u obradi teksta, tablične kalkulacije, izradu prezentacija, izrađivati i obrađivati audio i videozapise, a u višim razredima (od 4.) i samostalno izrađivati internetske stranice te programirati, primjerice, robote.
Već od prvog razreda - obvezno
Interes za informatiku, posebice učenika razredne nastave, golem je, što ne čudi s obzirom na to da se, kaže profesorica Blanka Mihaljević, još čeka kada će ona postati obvezan predmet.
"U redovnoj nastavi informatika se obrađuje dva ili četiri sata kroz čitavu školsku godinu u sklopu sata tehničke kulture, i to tek u višim razredima, a trebala bi postati obvezan predmet već od prvog razreda osnovne škole. Djeci su računala i internet dostupni od najranije dobi. Već i vrtićarci igraju igrice i gledaju animirane filmove preko mobitela i računala, te se znaju samostalno njima služiti. Što znači da su polaskom u prvi razred osnovne škole spremni naučiti koristiti se računalima i digitalnom tehnologijom i za nešto korisno" kaže Mihaljević za Glas Slavonije
.Naravno, ističe, osnova za takvo što jesu daleko veća ulaganja sustava u opremu koja je, posebice u manjim sredinama, blago rečeno, oskudna. A to, u konačnici, stvara veliku i nepoštenu razliku u startnim životnim pozicijama djece iz različitih sredina.
"Naša je škola dobro opremljena, ali sada kada smo sve kompletirali, oprema nam polako zastarijeva, ne ide u korak s razvojem tehnologije. Trudimo se, čuvamo opremu, ali teško je, napredak je brz. Učenici često imaju kod kuće moderniju opremu nego u školi. Srećom, uz uključivanje u razne projekte uspijevamo donekle ići u korak s vremenom. No to je pitanje našeg osobnog angažmana. Primili smo u goste nedavno učenike iz osnovnih škola u Čaglinu i Babinoj Gredi. Nakon što smo usporedili iskustva i znanje djece, te pobrojali opremu, mogu reći da su razlike velike. Primjerice, djeca iz OŠ Čaglin na raspolaganju imaju samo jedan projektor i jedno prijenosno računalo! Sama djeca u svome informatičkom znanju skromna su i nesigurna, već što se tiče samog osnovnog korištenja računala. Sve nam to govori kako je opremljenost škole informatičkom opremom jako važno za napredak djece u informatičkom smislu. Moramo ih educirati za budućnost, ali nema smisla da ih educiramo na uređajima koji su zastarjeli, ili, još gore bez uređaja" zaključuje profesorica.
Informatička pismenost
Na temelju istraživanja provedenog s učenicima dvije osnovne škole na koprivničkom području za potrebe diplomskog studija Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, zaključeno je kako su osnovci u Hrvatskoj informatički pismeni, odnosno da se znaju služiti računalom u razne svrhe unatoč tomu što se u školi ne služe računalom, a predmet informatiku također nemaju ni kao izborni ni kao obvezni.
No, navodi se i kako bio bilo važno informatiku uvesti kao obvezni predmet u niže razrede osnovne škole te početi informatički opismenjivati učenike u toj dobi. Učenici bi tako naučili koristiti računalo i računalne programe koji bi im potom pomogli pri prikupljanju i obradi informacija, a koje bi onda uz pomoć internetskih programa mogli iskoristiti i transformirati u znanje, te u budućnosti sebi mogli poboljšati kakvoću života.
Također, zaključak istraživanja je i kako bi korištenje računala i uvođenje informatike u niže razrede osnovne škole pomoglo u radu i djeci s posebnim potrebama.
